[vc_row][vc_column width=”1/3″]Rekordna proizvodnja u SAD-u[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Četvrti tjedan za redom je bio prošli kako su porasle cijene nafte, a cijeli prvi kvartal porasle su za gotovo 30 posto, što je posljedica dogovora o smanjenju proizvodnje. [/vc_column][/vc_row]
Tako je cijena barela nafte u Londonu iznosila 68.4 dolara za barel, što je 1.6 posto više nego li tjedan prije toga, dok je na američkom tržištu cijena porasla 1.8 posto, na 60.15 dolara za barel. Ukupno, u prvom kvartalu u Londonu je cijena porasla 27 posto, a u SAD-u 32 posto. Najveći je to tromjesečni skok od krizne 2009. Godine, kada su cijene nafte porasle 40 posto.
Uzrokovano je to smanjenom proizvodnjom, prema dogovoru OPEC-a I Rusije od prošle godine, kada su ugovorili smanjenje proizvodnje za 1.2 milijuna barela na dan. Međutim, ovu tržišnu situaciju bismo mogli smatrati oporavkom cijena, s obzirom da je cijena pala za 38 posto u posljednjem tromjesečju lani.
Drugi razlog rasta cijene nafte je I serija sankcija SAD-a naftnim tvrtkama Irana I Venezuele što ima utjecaja na količine dostupne nafte na tržištu. Tvit Donalda Trumpa od prošloga tjedna, čini se nije imao nikakvog utjecaja te se čini kako će ključna američka saveznica Saudijska Arabija zanemariti traženja američkog predsjednika, navodi Platts.
S druge strane, podršku tržištima pružila je nada ulagača u završetak carinskog I trgovinskog rata između SAD-a I Kine, koji je prošle godine negativno utjecaona tržišta. Daljnji rast cijena nafte moglo bi usporiti usporavanje svjetskog gospodarstva, što obično slabi potražnju.
No, valja uzeti u obzir I rekordnu proizvodnju nafte u SAD-u. Od početka 2018. godine SAD je svoju proizvodnju povećao za 2 milijuna barela dnevno, te ona sada iznosi 12.1 milijun barela na dan, što je record svih vremena, međutim broj naftnih postrojenja u toj zemlji se smanjuje, pa je za očekivati i smanjenje proizvodnje.
Očekivanje usporavanja svjetskog gospodarstva moglo bi natjerati proizvođače smanjivati proizvodnju i dalje.
