U postpandemijskom razdoblju ponovno iskaču odnosi Kine i SAD-a

Analiza
Očekivani dolazak spasonosnog cjepiva protiv koronavirusa trebao bi iduće godine lansirati oporavak globalnog gospodarstva, posebice europskog kojem ekonomisti predviđaju rast
 BDP-a veći od pet posto.

Nadalje, očekivana revitalizacija odnosa između Europe i Amerike također je razlog za optimistično gledanje na 2021. iz europskog gledišta. Međutim, kako će jedna briga za gospodarstvenike izblijediti, tako će se nova – bolje reći stara – pojaviti, a to su tenzije između dva vodeća svjetska gospodarstva, Kine i SAD-a. Ako je suditi po prognozama analitičara Morgan Stanleyja, Europa će se od krize izazvane koronavirusom oporaviti tri puta brže nego od prethodne koja je 2008. započela kao financijska kriza.

Stari kontinent trenutno se bori s drugim valom pandemije bolesti COVID-19 te posljedičnim drugim krugom zatvaranja ekonomskih aktivnosti i socijalnih restrikcija. To će dovesti do novog potonuća BDP-a u četvrtom tromjesečju, no u Morgan Stanleyju očekuju snažan oporavak u 2021. godini.

“U proljeće 2021., pod pretpostavkom da će učinkovito cjepivo biti široko dostupno, očekujemo da će potražnja i visoka razina akumulirane štednje pokrenuti snažan oporavak, koji će postati vidljiv u trećem tromjesečju”, ocjenjuju u toj američkoj investicijskoj banci u najnovijoj analizi europskog gospodarstva. Valja podsjetiti da je BDP eurozone potonuo više od 11 posto u drugom tromjesečju, kada je prvo zatvaranje ekonomskih aktivnosti uvedeno u nizu europskih država. U Morgan Stanleyju vjeruju da će potrošači biti voljni trošiti s obzirom na visoku razinu štednje, što će pomoći ekonomskom oporavku u kombinaciji s dalje prisutnim fiskalnim i monetarnim poticajima.

Naime, Europska središnja banka (ECB) ubrzala je kupnje državnih obveznica u jeku pandemije, snizila kamatne stope na rekordno nisku razinu i dodatno bankama snizila troškove zaduživanja. Analitičari očekuju da će ECB u prosincu objaviti novi krug monetarnih poticaja. S time se slažu i analitičari Erste banke. “Za očekivati je produljenje trajanja PEPP program kao još i povoljnije uvjete financiranja banaka kroz ECB-ov TLTRO program”, istaknuli su iz Erste banke za Poslovni dnevnik.

Kada je već riječ o monetarnoj politici ECB-a, posljednjih mjeseci pojavila su se razmišljanja kako bi se središnja banka područja koje koristi euro mogla pozabaviti i tečajem zajedničke europske valute. Naime, jačanje eura prema dolaru od 5,6 posto tijekom ove godine dijelom negativno utječe na konkurentnost europskog izvoza. Analitičari Erste banke smatraju kako razina tečaja trenutno nije prioritet za ECB, pri čemu se očekuje nastavak fokusiranja na mjere kojima bi se suzbili negativni efekti pandemije na ekonomsku aktivnost.

“Polovicom sljedeće godine očekuje se završetak procesa revizije monetarne politike od strane ECB-a, te je potom izgledan nešto širi paket promjena koje bi se, između ostalog, mogle odraziti i na tečaj”, poručili su iz Erstea. U toj banci smatraju da se na razini eurozone može očekivati rast BDP-a u idućoj godini od 5,4 posto, ali uz moguće korekcije prema dolje u sljedećim tjednima, uvažavajući izgledno slabiji početak naredne godine.

Za europsko gospodarstvo od velike će važnosti biti i očekivani zaokret u odnosima s najvećom ekonomskom silom svijeta, SAD-om, nakon smjene u Bijeloj kući. Optimistična očekivanja prvenstveno se odnose na smirivanje trgovinskih tenzija koje je predsjednik na odlasku Donald Trump doveo gotovo do usijanja. Podsjetimo samo na neke neuralgične točke trenutnih ekonomskih odnosa SAD-a i EU-a: američko nametanje carina na čelik i aluminij, dodatna prijetnja uvođenjem carina na europske automobile, zatim eskalacija skoro dva desetljeća dugog spora oko državnih subvencija Boeingu i Airbusu, a tu je i pitanje modela oporezivanja prihoda američkih tehnoloških kompanija. Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, prije svega vjeruje kako je dolaskom Joea Bidena moguće ponovno uspostavljanje jedne civiliziranije komunikacije između EU-a i SAD-a, koja će biti lišena ultimatuma.

Podsjetimo, u Trumpovu mandatu odnosi Washingtona i Pekinga – kako ekonomski, tako i politički – dosegli su najnižu točku u posljednjih 40-ak godina, a trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik bio je do izbijanja pandemije najveći problem globalnog gospodarstva. Sukus američkog pritiska na Kinu oslikava se u slučaju Huawei gdje američka administracija sankcijama i lobiranjem kod saveznika da ne kupuju njegovu 5G opremu jer se navodno koristi za špijunažu pokušava ugušiti globalne ambicije tog kineskog tehnološkog diva.

Međutim, svi koji dolaskom Joea Bidena u Bijelu kuću očekuju veliko pomirenje Amerike i Kine mogli bi ostati razočarani. Naime, američki vanjskopolitički analitičari smatraju kako Bidenov izbor neće promijeniti sadašnji smjer kineske politike koja u Americi vidi glavnog takmaca za prevlast u istočnoj Aziji kao i vodećeg tehnološkog suparnika. S druge strane, sredinom studenog Biden je izjavio kako SAD mora sa saveznicima ispregovarati globalna trgovinska pravila koja bi ograničila rastući kineski utjecaj, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments