Mađarska vlada odlučila je ogranizirati referendum o obvezujućim kvotama EU-a o migrantima, izjavio je u srijedu premijer Viktor Orban. “Vlada je odlučila da će se održati referendum o pitanju obvezujućih kvota raspoređivanja” migranata, rekao je Orban. “Vlada u ovom trenutku reagira na javno mišljenje. Smatramo da je uvođenje kvota za migrante bez potpore naroda jednako zloupotrebi ovlasti”, kazao je Orban na konferenciji za novinare. Njegova desno orijentirana vlada dosad je odbacivala plan o kvotama, a u prosincu se žalila i europskom sudu protiv kvota koje je u rujnu prošle godine usvojila EU. Orban nije kazao kada će se referendum održati.
Države moraju poduzimati vlastite mjere dok Europa ne pronađe zajedničko rješenje migrantske krize, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz u srijedu u Beču uoči početka ministarske konferencije o migrantskoj krizi koja je okupila ministre unutarnjih poslova i vanjskih poslova iz deset zemalja duž balkanske rute, uključujući Hrvatsku.
Na tom skupu su i hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić i pomoćnik ministra vanjskih poslova Željko Kuprešak. “Dok EU ne pronađe zajedničko rješenje migrantske krize moramo poduzimati nacionalne mjere kako bi se zaustavio preveliki priljev migranata duž balkanske rute prema Europi”, rekao je novinarima austrijski ministar Kurz.
Dodao je da je zbog toga potreban regionalni dogovor sa zemljama duž balkanske rute. Austrija je uvela limit prihvata migranata koji se provodi od petka, a pogađa te zemlje. “Naš je cilj jasan i dalje smo spremni biti solidarni, prihvatiti izbjeglice, ali postavili smo limit prihvata od 37.500 azilanata godišnje”, rekao je Kurz i dodao da u Europi ne nedostaje konferencija o migrantskoj krizi nego političke volje za njezino rješavanje.
Odgovarajući na pitanje o grčkim kritikama te austrijske inicijative jer nije pozvana na skup, Kurz je odgovorio da na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a i zemalja zapadnog Balkana prije nekoliko tjedana u Amsterdamu Grčka nije pokazala spremnost da reducira slanje migranata prema srednjoj Europi, nego da je njezin interes da ih što prije i brže transportira dalje, a takva politika ne može se dalje provoditi. “Europa je pred jednim od najvećih izazova od Drugog svjetskog rata” izjavila je austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner. “Svi vjerujemo u europsko zajedničko rješenje, ali dok ga nema moramo provoditi nacionalne i regionalne mjere zajedno s državama na balkanskoj ruti kako bi se zaustavio golemi priljev izbjeglica”.
Svrha konferencije je uskladiti stavove i dogovor oko aktualnih migracijskih izazova na balkanskoj ruti, a prema dostupnim izvorima sa sastanku se očekuje i zajednička deklaracija. Bečki sastanak o migrantskoj krizi zajedno su organizirali austrijsko ministarstvo vanjskih i unutarnjih poslova, a na skupu sudjeluju ministri unutarnjih poslova i vanjskih poslova, odnosno njihovi pomoćnici, Austrije, Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Bugarske, Slovenije i Srbije.
U patrole za obranu schengenske granice od ilegalnih ulazaka migranata iz Hrvatske od srijede je uključeno 80 slovenskih vojnika, objavili su dužnosnici u Ljubljani. Oni patroliraju zajedno s graničnom policijom i mogu zaustaviti i zatražiti od migranata osobne dokumente na području policijskih uprava Koper, Novo Mesto, Celje i Maribor. U slučaju većih prodora mogu ih zadržati i pozvati u pomoć dodatne policijske snage i civilnu zaštitu te u samoobrani upotrijebiti silu. Parlament je u ponedjeljak velikom većinom odobrio aktiviranje vojske za zaštitu granice s Hrvatskom duge 671 kilometar.
Ravnateljstvo policije objavilo je da planira popuniti rezervni sastav sa 600 pomoćnih policajaca za koje su već osigurana sredstva, koji bi kontrolirali ilegalni migracijski tok u unutrašnjosti države. Zbog jače kontrole na grčko-makedonskoj granici u Sloveniji u posljednja tri dana nije bilo novih dolazaka izbjeglica i migranata u Dobovi i njihovs prelaska u Austriju. No, Slovenija se priprema za mogući dolazak migranata sa sjevera kojima Njemačka i Austrija odbiju dati azil. U zadnjih deset dana Austrija je u Sloveniju vratila 400 izbjeglica, a za sve njioh još nije nađen smještaj.
Iako je premijer Miro Cerar rekao da nema razloga za strah od izbjeglica koji bi u Sloveniji proveli određeno vrijeme, proteklih su dana održani prosvjedi lokalnih zajednica u Logatecu, Kranju i Šenčuru. Na ksenofobiju i otpor prema migrantima osvrnuo se u srijedu predsjednik države Borut Pahor rekavši da takve pojave može spriječiti samo učinkovita i zajednička politika EU-a.
Rješenje za migracijskoj krizu treba naći na područjima iz kojih migranti dolaze, rekao je Pahor i ocijenio da će zbog izostanka takve politike rasti protuimigrantsko raspoloženje u zemljama Europske unije.
