Očekuje se slabija potražnja za naftom
Na londonskom je tržištu cijena nafte pala i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se trgovci plaše da će povećanje kamata središnjih banaka zbog visoke inflacije usporiti rast svjetskog gospodarstva, što će oslabiti potražnju za naftom.
Tako su cijene nafte pale i u prvom tjednu srpnja, nakon što su u lipnju zabilježile prvi pad na mjesečnoj razini od studenoga prošle godine.
Posljedica je to usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, posebice američkog i europskog.
Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, američka središnja banka od ožujka agresivno povećava ključne kamatne stope, a to će, kako najavljuje, učiniti i u srpnju te rujnu.
To će, dakako, usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva, a pitanje je samo hoće li se ono ‘mekano’ prizemljiti ili slijedi recesija.
Još veći problemi prijete gospodarstvu eurozone zbog energetske krize, izazvane poremećajem opskrbe naftom i plinom iz Rusije.
Rast cijena zakočio je i snažan dolar, koji smanjuje potražnju jer ograničava kupovnu moć kupaca s drugim valutama.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je prošloga tjedna najvišu razinu u 20 godina, dok je tečaj eura prema dolaru pao na najnižu razinu u 20 godina.
No, nakon oštrog pada u prvoj polovici tjedna, krajem tjedna cijene su nadoknadile dio gubitaka. Potporu im pruža slabija ponuda zbog zapadnih sankcija Rusiji.
Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici ustraju, pak, na tek skromnom povećanju proizvodnje, a neke ne uspijevaju realizirati ni dodijeljene im kvote.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile gotovo 50 posto.
