U koliko dubokom problemu je CDU?

Komentar DW-a

Najveću njemačku stranku muči više problema: optužbe za primanje mita, slabiji rezultati u ispitivanjima javnog mnijenja, loš krizni menadžment. To je naročito problematično s obzirom na predstojeće parlamentarne izbore. Ispitivanja javnog mnijenja ne donose ništa dobro za Kršćansko-demokratsku uniju (CDU): već tjednima u Njemačkoj slabi podrška najvećoj stranci CDU, kao i njenoj sestrinskoj Kršćansko-socijalnoj uniji (CSU) iz Bavarske.

To se događa bez obzira na to što je Njemačka, u usporedbi s nekim drugim zemljama, dobro pregurala prvi val pandemije. Zasluge za to birači prije svega pripisuju kancelarki Angeli Merkel i vladajućoj Uniji CDU/CSU. U anketama je u to vrijeme CDU dostigao vrijednosti od gotovo 40 posto podrške, što godinama nije bilo viđeno.

Ali s drugim valom korone, u jesen 2020. godine, ta podrška je počela slabjeti. I to toliko, da je odjednom u sferu mogućeg došlo nešto što je do edavno važilo kao malo vjerojatno: nije isključeno da, nakon parlamentarnih izbora u rujnu, u vladi nema CDU-a, nego da vladajuću koaliciju formiraju socijaldemokrati, stranka Zeleni i liberali.

Godinu dana nakon što su uvedene prve restriktivne mjere u borbi protiv pandemije, gotovo dvije trećine Nijemaca nezadovoljno je kriznim menadžmentom vlade. To pokazuju rezultati ispitivanja koju je za novinsku agenciju dpa sproveo institut za istraživanje javnog mnijenja YouGov. Razlog za nezadovoljstvo moglo bi biti cijepljenje protiv koronavirusa, koja se, u usporedbi s drugim zemljama, u Njemačkoj odvija vrlo otežano. To je problem i za CDU i za CSU, stranke koje sebe vide kao dobre i iskusne krizne menadžere, kao i ekonomski stručne.

„Jesmo li u stanju vladati? Jesmo“ – već desetljećima tvrde političari tih stranaka. Optužbu da je „država zakazala“, koju je nedavno iznio novinar Sascha Lobo, CDU odlučno odbacuje. Gostujući na javnom servisu ZDF, šef zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u Bundestagu, Ralf Brinkhaus, optužio je Loboa za stvaranje „kulture grešaka”, u kojoj se greške zataškavaju.

Tomu treba dodati i nedavno održane izbore u pokrajinama Baden-Württemberg i Porajnje-Falačka, na kojima se CDU morao suočiti s velikim gubicima, između ostalog i zato što je više zastupnika stranaka CDU i CSU na početku pandemije sklapalo poslove s proizvođačima tada naveliko traženih zaštitnih maski. Neki od njih su tada dobivali provizije i u šestoroznamenkastom iznosu. U nekim izvještajima se spominje i ime njemačkog ministra zdravstva i člana CDU-a Jensa Spahna.

Takozvana „Afera s maskama” pokrenula je brojne kritike i dovela do velikog političkog pritiska. Zbog optužbi za korupciju, zastupnici su se povukli iz Bundestaga i podnijeli ostavke. Pojedini zastupnici se sumnjiče i da su primali novac iz Azerbajdžana.

To je jedna eksplozivna mješavina, analizira politolog Thorsten Faas, jer: “još uvijek nije odlučeno tko će biti kandidat (CDU/CSU) za kancelara, a i programski naglasci su za sada rijetki”, smatra Faas.

„Očito se vjerovalo da se politički bodovi mogu skupiti na temelju povjerenja i dobrog upravljanja, i upravo zbog toga je afera s maskama opasna.“ Kao mogući kandidati za kancelara spominju se šef CDU Armin Laschet ili šef CSU-a Markus Söder. Borba za nasljednika Angele Merkel traje već godinama.

I liberali (FDP) u jednoj internoj analizi dolaze do prilično sumornog zaključka, o čemu piše berlinski list Tagesspirgel. Nasuprot povjerenju u dobro upravljanje državom od strane CDU/CSU, „stoje ozbiljne greške u upravljanju koje se tiču cijepljenja, testiranja i financijske pomoći za ublažavanje posljedica pandemije”. A nasuprot vjeri u „pristojnost i skromnost, stoji koruptivno ponašanje pojedinih aktera” iz CDU/CSU.

FDP, koja bi zapravo rado bila koalicijski partner upravo CDU-u, time očito razmatra mogućnosti svog sudjelovanja u vlasti nakon parlamentarnih izbora u rujnu.

Tema kojom je CDU u prošlosti dobro prolazio je privreda. No posljednjih godina privredno krilo zastupničkog kluba te stranke u Bundestagu ili udruge manjih i srednjih poduzeća, bila su važna mjesta na kojima su se okupljali konzervativni demokršćanski stručnjaci za privredu, kao i mladi, ambiciozni političari. Svoju bazu podrške tu ima Friedrich Merz, koji je izgubio u borbi za predsjednika CDU-a.

Ali iz tog tabora dolaze i Georg Nüßlein, Axel Fischer, Nikolas Löbel ili Mark Hauptmann, koji se sada brane od optužbi za podmićivanje i korupciju.

Druge teme od kojih bi moglo biti koristi nije lako naći. Što se programa tiče, CDU/CSU su tu gotovo „ukliješteni”: Merkel je od Zelenih preuzela mnoge teme, poput zaštite klime, i time zamaglila razlike. S druge strane, ultradesničarska Alternativa za Njemačku (AfD) propagira stare teme CDU-a kao što su stroga doseljenička politika i odlučna borba protiv kriminala. Tako je 2021. godine CDU tamo gdje je na predizbornim plakatima sama sebe pozicionirala – sada u sredini. Ali i ta sredina je postala tijesna – a pandemija je samo prikrila sve te bitne probleme. „Čini se da stranka ne zna kuda bi“, kaže Faas. „Također nema nikoga tko bi ju vodio jasno i nesporno.”

Višegodišnja potraga za nasljednikom Angele Merkel unijela je nesigurnost i podjele u stranačke redove. Da li nastaviti relativno liberalnim kursom koji je postavila Merkel ili napraviti konzervativni zaokret? Mišljenja su podijeljena. „Oni nikako da se smire”, kaže Faas. I to sve usred pandemije i nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora. Zato politolog Faas zaključuje „U ovoj godini, sve je moguće”, piše DW.

You may also like

0 comments