U izvanrednim okolnostima ne možemo bez struje

Analiza IEA
Veliki poremećaj uzrokovan koronavirusom ukazao je na to koliko se moderna društva oslanjaju na električnu energiju. Milijuni ljudi sada su zatvoreni u svoje domove, pribjegavaju radu od kuće, kupnji u e-trgovinama…

Pouzdana opskrba električnom energijom podupire sve te usluge, kao i napajanje uređaja koje većina uzima zdravo za gotovo, poput frižidera ili perilica rublja. Električna energija ključna je i za rad medicinske opreme u bolnicama koje liječe sve veći broj bolesnih ljudi, osigurava i pravovremenu komunikaciju i razmjenu važnih informacija između vlada i građana, liječnika i pacijenata. To se ne bi trebale uzimati zdravo za gotovo, piše Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), u svom komentaru objavljenom na stranici IEA. Koronavirus nas, ističe, podsjeća na neizostavnu ulogu električne energije u našim životima i daje uvid u način na koji se ta uloga treba proširiti i razvijati u godinama i desetljećima koji dolaze.

Danas smo svjedoci društva koje se sve više oslanja na digitalnu tehnologiju u svakodnevnom životu i u kojem je opskrba energijom više nego ikada ovisna o energiji vjetra i sunca. Sigurnost opskrbe električnom energijom u takvom je društvu temelj prosperiteta i stabilnosti. U većini gospodarstava koja su poduzela snažne mjere kao odgovor na koronavirus, potražnja za električnom energijom smanjila se za oko 15 posto, uglavnom kao posljedica obustave poslovanja tvornica i tvrtki. Neka od tih gospodarstava, poput Španjolske i Kalifornije, među onima su s najvećim udjelom proizvodnje energije vjetra i sunca u svijetu.

“Ako potražnja za električnom energijom brzo padne, a vremenski uvjeti ostanu isti, udio varijabilnih obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca može postati veći od uobičajenog. Na taj je način nedavni pad potražnje električne energije brzo ‘lansirao’ neke elektroenergetske sustave 10 godina u budućnost, iznenada im dajući razinu energije vjetra i solarne energije kakvu inače ne bi imali bez još jednog desetljeća ulaganja u obnovljive izvore. Ovo je važan trenutak za razumijevanje čistih elektroenergetskih sustava, uključujući neke operativne izazove s kojima se donositelji politika i regulatorni organi moraju suočiti kako bi osigurali sigurnost opskrbe električnom energijom”, naglašava Birol.

Bez obzira na slabiju potražnju, operateri elektroenergetskog sustava stalno moraju raditi na uravnoteženju ponude i potražnje u realnom vremenu. Ljudi obično misle da se nestašice struje događaju kada potražnja preplavi ponudu. Međutim, neki od najznačajnijih nestanka struje u novije vrijeme dogodili su tijekom razdoblja male potražnje.

Kada električna energija iz vjetra i sunca zadovolji većinu potražnje, sustavi trebaju održavati fleksibilnost kako bi bili u mogućnosti brzo povećati druge izvore energije kada se obrazac ponude promijeni. Vrlo visok udio vjetra i sunca u određenom trenutku čini održavanje stabilnosti mreže izazovnijim i operatori sustava razvili su razne načine upravljanja tim izazovima. No, zaključavanja čitavih zemalja tijekom globalne pandemije stvara nove.

“Primjerice, naglo usporavanje industrijske i poslovne aktivnosti u većem dijelu Europe smanjilo je potražnju za električnom energijom, ali isto tako lišilo elektroenergetske sustave ključnog izvora fleksibilnosti. U normalnim okolnostima veliki potrošači električne energije mogu se prilagoditi i tako pomoći kako bi se postigla ravnoteža u sustavu, ali ta je opcija danas teško izvediva. To naglašava potrebu da kreatori politika pažljivo procijene potencijalnu dostupnost resursa koji omogućuju fleksibilnost sustava u ekstremnim uvjetima“, poručuje Birol.

Iako su u porastu novi oblici koji omogućuju fleksibilnost, većina elektroenergetskih sustava danas se oslanja na elektrane na prirodni plin. No, danas većina plinskih elektrana gubi novac, pogotovo ako se koristi s vremena na vrijeme kako bi se pomoglo sustavu da se prilagodi promjenama u potražnji. Niža razina potražnje za električnom energijom tijekom trenutne krize stvara samo novi pritisak.

Hidroelektrane, često zaboravljeni kapaciteti za proizvodnju električne energije, ostaju važan izvor fleksibilnosti, kao i nuklearna energija u zemljama koje su odlučile zadržati taj izvor kao opciju. Donosioci ključnih politika, napominje izvršni direktor IEA, trebaju dizajnirati tržišta na način da različiti izvori energije daju doprinos sigurnosti opskrbe, što će omogućiti i kreiranje održivih poslovnih modela.

“Vjetar i solar također mogu pružiti fleksibilnost i sustavi će se sve više oslanjati na njih. S vremenom proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora možda više neće pratiti vremenske uvjete, već će se njome trebati upravljati na inteligentan način kako bi se smanjili troškovi i poboljšala sigurnost. Električne mreže okosnica su današnjih elektroenergetskih sustava i postaju još važnije u prijelazima na čiste izvore energije, stoga su u sljedećim godinama bitna ulaganja u mreže koje su, uzgred rečeno, daleko ranjivije od cjevovoda. Dugoročni zadatak je učiniti mrežu jačom i otpornijom na izvanredne situacije ulaganjem u podzemne kablove i decentralizirano skladištenje”, napominje Birol.

Današnja kriza naglašava kritičnu vrijednost elektroenergetske infrastrukture i know-howa. Također daje neke vitalne uvide o budućnosti električne energije i o tome što kreatori politika trebaju učiniti kako bi osigurali da sutrašnji sustavi ostanu pouzdani i onda kada se transformiraju porastom tehnologija za čistu energiju. Vlade su s punim pravom usredotočene na izvanrednu situaciju u javnom zdravstvu, ali moraju biti oprezne kada je u pitanju sigurnost i opskrba električnom energijom te zaštititi vitalnu imovinu uslijed velike nestabilnosti na tržištima. U ovim izvanrednim vremenima možemo bez puno stvari, sumira izvršni direktor IEA, ali ne možemo bez struje, piše OIE.

You may also like

0 comments