U iduće dvije godine neće biti recesije

Boris Vujčić za N1
U Opatiji je u srijedu započelo savjetovanje “Ekonomska politika Hrvatske u 2020.”. Na marginama skupa guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, za N1 je komentirao najave dolaska nove recesije.

“Očekujemo samo smanjenje rasta BDP-a, a ne i recesiju”, rekao je Vujčić. Ipak, to ne znači da recesije definitivno neće biti, pojasnio je.

“Nikad se ne može definitivno reći da recesije neće biti, ali možemo definitivno reći da će je jednog dana biti. Kada, to je druga stvar, ali ne očekujemo je u iduće dvije godine”, rekao je Vujčić.

Kao što znamo, ekonomisti nisu baš jako dobri u predviđanju recesija, rekao je, napominjući kako do sada nije bilo puno uspjeha u procjeni kada će biti recesije. Po riječima guvernera središnje banke, trenutna je projekcija da će eurozona vjerojatno rasti nešto ispod jedan posto iduće godine, a u Hrvatskoj bi BDP bi mogao rasti oko 2,5 posto.

Kao glavne rizike u ovom trenutku izdvaja trgovinski rat, koji se događa ponajprije na razini SAD-a i Kine. Najavljene su i moguće neke sankcije, odnosno carine koje bi Sjedinjene Države mogle uvesti prema Europi, prvenstveno automobilskoj industriji.

Ako dođe do toga i daljnjeg zatezanja tih trgovinskih tenzija, to će loše utjecati na rast i mogli bismo vidjeti neke zemlje u Europi koje će pasti onda u recesiji. Ali i uz takvu prognozu, mi očekujemo samo usporavanje rasta BDP-a, a ne i recesiju, rekao je Vujčić.

“Nikad se ne može reći definitivno da recesije neće biti, ali možemo definitivno reći da će je jednog dana biti. Kada, to je druga stvar, ali ne očekujemo u iduće dvije godine”, ponovio je guverner središnje banke na opetovani upit o mogućoj recesiji.

Gospodarstvo eurozone balansiralo je u listopadu na rubu stagnacije a posustala potražnja signalizira mogući pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju u cjelini, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće londonske tvrtke Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u listopadu za pola boda u odnosu na rujan, na 50,6 bodova, signalizirajući najslabiji rast gospodarskih aktivnosti u šest i pol godina, utvrdili su u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka. Time su povisili početnu procjenu njegove vrijednosti za 0,4 boda.

Izvor slabosti ponovo je bila industrija koja je u listopadu bilježila snažan pad inozemne potražnje, među najizrazitijima otkako su u Markitu počeli objavljivati izvješća. Blagi rast gospodarstva u cjelini rezultat je realizacije starih narudžbi.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone samo Njemačka bilježila pad dok su aktivnosti u privatnom sektoru Italije i Španjolske neznatno porasle. Francusko je gospodarstvo blago ubrzalo zahvaljujući snažnijem rastu uslužnog sektora i oporavku industrije. Očekivanja poslovnih čelnika za predstojećih 12 mjeseci i dalje su suzdržana zbog političke i ekonomske neizvjesnosti koja i dalje ključno obilježava izglede, primjećuju u Markitu.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić rekao je da Hrvatska ostvaruje političke uspjehe u Europi, ali da su konačni rezultati to kako ljudi žive i žele li živjeti u Hrvatskoj. Hrvatska ipak stagnira u Europi, naglasio je, ističući da nemamo rješenja kako kreirati radna mjesta i naći dodatnu radnu snagu, imamo manjak kapaciteta i radnika, a značajno je i iseljavanje.

Nepostojanje industrijske politike, nedostatak analize tečajne politike i nedostatak analize mirovinske politike drugog mirovinskog stupa nas drže u situaciji u kojoj jesmo, zaključio je Ljubo Jurčić.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da je po smanjenju udjela javnog duga u BDP-u Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih ekonomija. “Naš kreditni rejting ponovno je podignut na investicijsku razinu, Hrvatska je u društvu najboljih, smanjen je porez na dobit, povećan osobni odbitak, smanjen je PDV na niz proizvoda i usluga, porezi na nasljedstvo i darove…”, rekao je.

Ćorić je naveo da je u srpnju bilo 1,5 milijuna zaposlenih, najviše u zadnjih 28 godina, da je prosječna plaća u tri godine rasla pet posto, rasle su i minimalne plaće, kao i osnovica za izračun plaća javnih službenika, a povećane su i mirovine.n “Hrvatska je danas miljama daleko od Hrvatske u 2015., to su brojke koje se mogu provjeriti”, naglasio je, dodavši da se svakako može razmatrati može li koliko bolje.

Smatra da će 2020. po gospodarskom rastu biti bolja od prethodne godine. “Brojke daju podlogu optimizmu i to nam treba u 2020., ne zato jer je to godina parlamentarnih izbora nego jer Hrvatska s obzirom na svoje resurse može bolje”, rekao je Ćorić.

You may also like

0 comments