U Hrvatskoj stagniramo, u Europi poslovna klima raste

Ekonomska klima u Hrvatskoj bila je u rujnu gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, dok je na razini Europske unije poboljšana, pokazalo je u utorak objavljeno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u rujnu za samo 0,2 boda, na 119,6 bodova. Pritom su poboljšano raspoloženje u građevinskom, uslužnom i maloprodajnom sektoru neutralizirala pogoršana očekivanja u industriji dok je raspoloženje potrošača ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na kolovoz. Tako je podindeks koji mjeri raspoloženje kompanija u građevinskom sektoru poskočio za 1,8 bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je minus 19,2 boda. Poskočio je i podindeks uslužnog sektora, za 1,1 bod, na 12,7 bodova, dok je podindeks u maloprodaji uvećan za skromnija 0,6 boda, na 11,3 boda. Pogoršana očekivanja u industriji iskazana su u padu odgovarajućeg podindeksa za 0,9 boda, na 0,6 boda. Očekivanja potrošača ostala su pak gotovo nepromijenjena u odnosu na kolovoz, iskazana u padu odgovarajućeg podindeksa za neznatnih 0,2 boda, na minus 21,5 bodova.

Na razini EU-a ekonomska je klima poboljšana, poduprta boljim očekivanjima u maloprodaji i u industriji, dok su među pojedinim zemljama kočnica bila pogoršana očekivanja u velikim gospodarstvima poput Velike Britanije i Poljske. Tako je ESI za EU28 porastao u rujnu za 0,6 bodova, na 107,6 bodova. Znatno veći skok, za 1,5 bodova na ukupno 105,6 bodova, zabilježio je indeks ekonomske klime u eurozoni, što u Komisiji tumače izrazitim padom očekivanja u britanskom gospodarstvu (za 2,8 boda) i poljskom gospodarstvu (za skromnijih 0,7 boda). Promatrano po sektorima, najviše su u EU28 poboljšana očekivanja u sektoru maloprodaje, iskazana u skoku odgovarajućeg podindeksa za 1,8 boda. Izrazitije je poboljšanje zabilježeno i u sektoru industrije, uz rast odgovarajućeg podindeksa za 0,7 bodova. Najviše je pak pogoršana klima u građevinskom sektoru, čiji je podindeks potonuo za 2,2 boda. Osjetnije su pogoršana i očekivanja potrošača, uz pad odgovarajućeg podindeksa za 0,8 bodova.

U eurozoni je najbolji rezultat zabilježen u uslužnom sektoru, čiji je podindeks poskočio za 2,3 boda, te u sektoru industrije, s rastom podindeksa za 1,5 bodova. Pogoršana su samo očekivanja u građevinskom sektoru, iskazana u padu odgovarajućeg podindeksa za 0,6 boda. U odvojenom je izvješću Komisija objavila i da je indeks poslovne klime (BSI) za eurozonu u rujnu porastao za 0,14 bodova, na 0,34 boda, poduprt ponajprije poboljšanim očekivanjima menadžera u vezi s proizvodnjom.

 

You may also like

0 comments