U Hrvatskoj službeno proglašena epidemija

Ministar zdravstva Vili Beroš nije želio govoriti o zatvaranju škola.
”Proglasili smo opasnost od epidemije”, otkrio je u intervjuu za Dnevnik.hr ministar zdravstva Vili Beroš. Objasnio je da je to samo administrativna mjera i da ne označava stupanj ugroze.

 ”To olakšava ministru da mobilizira sve resurse u zdravstvenom sustavu, po potrebi premješta infektologe i druge zdravstvene djelatnike”, rekao je i još jednom podvukao da nije riječ o višem stupnju ugroze jer je situacija u Hrvatskoj zadovoljavajuća.

Ranije je naglasio da je u Hrvatskoj 2600 osba pod nadzorom i da je to rezultiralo dobrom epidemiološkom slikom u Hrvatskoj, jer u deset dana imamo samo deset oboljelih, te da može reći da je epidemiološka situacija vrlo povoljna.

– Nastojali smo ništa ne prepustiti slučaju, biti promišljeni, organizirani i pokazat svoju volju i da se nosimo na najbolji mogući način, rekao je Beroš.

Nije želio govoriti o zatvaranju škola, ali je rekao da epidemiološka situacija nije takva da bi se to uvelo. “Niz je drugih mjera spremno za aktivaciju, ako bude potrebno. Ako situacija eskalira onda bi reagirali”, kazao je. Osigurali su alternative načine praćenja nastave, dodao je. “Nadam se da će ova kriza trajati što kraće i da će toplo vrijeme uzrokovati da epidemija padne. Nema potrebe uznemiravati javnost”, kazao je. “Ljudi trebaju biti oprezni na javnim događajima. Generalne zabrane nema. Za svaki pojedini slučaj obraćaju se Stožeru civilne zaštite, koji procjenjuju rizik”, kazao je Beroš.

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli odučio je u četvrtak otkazati plenarnu sjednicu u Strasbourgu predviđenu za sljedeći tjedan i održati je u Bruxellesu zbog epidemije koronavirusa.

Europski parlament se jednom mjesečno sastaje na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, a u Bruxellesu se po potrebi održavaju tzv. mini-plenarne sjednice, koje traju kraće od sjednica u Strasbourgu. Europski parlament inače glavninu svojih poslova obavlja u odborima, i to uglavnom u Bruxellesu.

Početkom ovoga tjedna u bruxellskom sjedištu Europskog parlamenta uveli preventivne mjere i ograničili pristup raznim posjetiteljima. lobistima, gostima parlamentaraca i njihovih asistenata. Više od stotinu javnih događaja je otkazano.

Sjednica Europskog parlamenta trebala je biti u Strasbourgu od ponedjeljka navečer do četvrtka. Nekoliko političkih skupina je tražilo premještanje sjednice u Bruxelles zbog napredovanja epidemije u Francuskoj, kako ne bi ostali zadržani u Strasbourgu u karanteni 14 dana, rekao je jedan izvor u EP-u.

Mjere uvedene protiv širenja epidemije koronavirusa ostavile su u petak kod kuće gotovo 300 milijuna učenika u svijetu jer su im zatvorene škole, a ispražnjeni su i stadioni, otkazana kulturna događanja i zatvoreni vjerski objekti.

UNESCO je pobrojao 13 zemalja u kojima su zatvorene škole što je pogodilo 290 milijuna učenika. Prije dva tjedna samo je Kina bila donijela odluku o zatvaranju obrazovnih ustanova.

U Italiji zatvaranje 58.000 škola, srednjih škola i sveučilišta nije još zabilježeno u povijesti zemlje u kojoj se nastava odvijala i za Drugog svjetskog rata i tijekom bombardiranja Saveznika.

Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da ima dug popis zemalja koje ne čine dovoljno za borbu protiv koronavirusa.

Anticipirajući dulju epidemiju, Rusija koja dosad nije snažno pogođena (7 slučajeva) otkazala je veliki ekonomski forum predviđen početkom lipnja u Sankt Peterburgu.

Europski parlament premjestio je plenarnu sjednicu drugi tjedan iz Strasbourga u Bruxelles zbog nastavka širenja epidemije u Francuskoj gdje je zabilježeno više od 400 slučajeva zaraze i sedam smrtnih slučajeva. U Parizu zaražen je jedan zastupnik i jedan zaposlenik Nacionalne skupštine.

Veći broj zemalja zabranio je dolazak na svoj teritorij ili je uveo preventivnu karantenu za putnike koji dolaze iz zemalja koja su žarište epidemije.n Turistički posjeti Zapadnoj obali su zabranjeni, a Bazilika Isusova rođenja u Betlehemu je zatvorena. Palestinski predsjednik Mahmud Abas proglasio je 30-dnevno izvanredno stanje u četvrtak nakon izvješća o slučajevima zaraze novim koronavirusom u Betlehemu.

Izrael je zabranio pristup svom teritoriju za građane više europskih zemalja, a Lufthansa je odlučila obustaviti letove prema toj zemlji od 8. ožujka. Broj zaraženih približava se 100.000 – 85 zemalja i teritorija bilježi najmanje 98.000 zaraženih, a među njima 3346 smrtnih slučajeva, brojke su od četvrtka u 18 sati.

U petak ujutro kontinentalna Kina je prijavila 30 novih smrtnih slučajeva što je najniže od 27. veljače. Od toga je 29 ljudi umrlo u provinciji Hubei. Broj novozaraženih je 143, malo više nego dan prije (139), a kineske su vlasti objavile i 16 uvezenih slučajeva, ne navodeći zemlje iz kojih su zaraženi stigli.

Ukupno je dosad u kontinentalnoj Kini iz koje je zaraza i krenula 80.552 zaraženih i 3042 smrtna slučaja. Južna Koreja bilježi 6284 zaraženih i 42 smrtna slučaja. Ta je zemlja prosvjedovala u petak jer je Japan donio odluku da u karantenu stavi sve južnokorejske posjetitelje na dva tjedna.

Veliki broj zemalja to je učinio prije Japana.  “Iznimno je vrijedno žaljenja što je Japan donio taj nerazumni i pretjerani korak bez dovoljnih konzultacija s nama i mi snažno tražimo hitno ponovno razmatranje te odluke”, objavilo je južnokorejsko ministarstvo vanjskih poslova.

Japan brani odluku i kaže da su restrikcije uvedene i za putnike iz Kine, te da je odluka rezultat sveobuhvatne analize informacija o stanju u drugim zemljama.Italija ima 3858 zaraženih i 148 smrtnih slučajeva, Iran 3513 i 107 umrlih. Broj zaraženih u Njemačkoj skočio je za 109 u jednom danu i u četvrtak ih je bilo 349. Španjolska bilježi 234 zaraženih širom zemlje, a troje je ljudi umrlo.

Švicarska i Velika Britanija u četvrtak su prijavile prve smrtne slučajeva, a svaki dan barem jedna nova zemlja dolazi na popis onih u kojima se pojavila zaraza. U četvrtak je to bila Južnoafrička Republika u petak je Butan. Mađarska je u petak potvrdila četvrti slučaj zaraze koronavirusom, Slovenija ih ima šest. Svijet sporta također je pogođen, otkazani su brojni događaji, pa je tako Pariški maraton premješten s 5. travnja na 18. listopada, donosi N1.

You may also like

0 comments