Poslovni dnevnik
U prvom tromjesečju 2024. emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva Europske unije procijenjene su na 894 milijuna tona CO2-ekvivalenata (CO2-eq), što je smanjenje od četiri posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. godine (931 milijun tona CO2-eq), pokazuju rezultati Eurostatova istraživanja.
Bruto domaći proizvod (BDP) Unije ostao je stabilan, bilježeći samo mali porast, 0,3 posto u prvom kvartalu 2024., u usporedbi s istim kvartalom 2023, piše Poslovni dnevnik.
Podaci proizlaze iz pregleda tromjesečnih procjena emisija stakleničkih plinova po gospodarskoj djelatnosti koje je objavio Eurostat. Tromjesečne procjene emisija stakleničkih plinova nadopunjuju tromjesečne socioekonomske podatke, poput BDP-a ili zaposlenosti.
U prvom tromjesečju 2024. godine gospodarski sektori zaslužni za najveća smanjenja u usporedbi s prvim tromjesečjem 2023. bili su opskrba električnom energijom i plinom (-12,6 posto) te kućanstva (pad emisija od 4,4 posto).
Procjenjuje se da su se u prvom kvartalu 2024. emisije stakleničkih plinova smanjile u 20 zemalja EU-a u usporedbi s istim kvartalom 2023. godine. Najveća smanjenja stakleničkih plinova procjenjuju se za Bugarsku (-15,2%), Njemačku (-6,7%) i Belgiju (-6,0%).
Od 20 članica Unije za koje se procjenjuje da su smanjile svoje emisije, njih osam bilježi i pad BDP-a (Češka, Njemačka, Estonija, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija i Finska). Procjenjuje se da je ostalih 12 zemalja Europske unije, među kojima je i Hrvatska (Belgija, Bugarska, Danska, Španjolska, Francuska, Italija, Mađarska, Poljska, Portugal, Slovačka, Švedska i Hrvatska) uspjelo smanjiti emisije uz rast BDP-a.
Podaci o emisijama stakleničkih plinova ne objavljuju se često. Za Hrvatsku je dostupno da su 2020. iznosile 23,397 kt CO2 eq, što je bilo gotovo 5 posto niže u odnosu na emisije iz 2019. godine. Najveće smanjenje emisija stakleničkih plinova zabilježeno je tada u sektoru energetike kao posljedica smanjenja izgaranje fosilnih goriva. To se prije svega odnosi na aktivnosti povezane s podsektorom promet, čije emisije su bile za 12 posto smanjene u odnosu na 2019. godinu. Također, podsektor energetskih transformacija (proizvodnja električne energije i topline, rafinerijski procesi i ostala energetska postrojenja) bilježila je smanjenje emisija od 7,8 posto.
Ta su smanjenja dodatan zamah dobila i u vrijeme pandemijskog lockdowna kad je došlo i do pada potrošnje svih transformiranih oblika energija za 5 posto dok je proizvodnja primarne energije smanjenja za 2,3% u odnosu na 2019, piše Mladen Miletić za Poslovni dnevnik.
