Prijeđen je prag od 500.000 migranata i izbjeglica pristiglih u Grčku, naveo je u utorak ured UN-ova visokog povjerenika za izbjeglice u Ženevi, na briefingu u UN-u. U ponedjeljak je dolaskom oko 8000 osoba na otoke u Egejskom moru prijeđen prag i sada ima 502.500 ljudi, rekla je glasnogovornica UNHCR-a Melissa Fleming.
Ukupno je u Europu preko Sredozemnog mora došlo više od 643.000 osoba, dodala je. Zbog tih masovnih dolazaka u Grčku, izbjeglice i migranti “očajnički žele brzo nastaviti put jer strahuju da će preostale granice koje moraju prijeći biti zatvorene”, rekla je Fleming. U utorak ujutro još je 27.500 osoba na grčkim otocima čekalo dokumente da nastave put prema kontinentu. Glasnogovornica HCR-a, drži da je jedan od najvećih izazova humanitarne agencije da pokuša uvjeriti izbjeglice i migrante da će i u drugim zemljama osim Njemačke, Austrije ili Švedske biti primljeni. U te tri zemlje želi stići najveći broj.
Jedan visoki dužnosnik grčke policije kazao je u utorak da se broj dolazaka radikalno počeo povećavati pa ih u posljednja 24 sata ima oko 8000, od kojih oko 5000 preko otoka Lesbos. Glasnogovornica HCR-a u Ženevi je rekla da izbjeglice nisu migranti. To su osobe koje su prisiljene napustiti zemlju jer im je život u opasnosti, prema definiciji međunarodnog prava. “Sirijci, Iračani i Eritrejci nedvojbeno su izbjeglice”, rekla je. Ona je dodala da žali što termine migranti i izbjeglice mediji ponekad koriste kao sinonime, što nije slučaj.
Robne zalihe za opskrbu migranata do sada su utrošile roba u vrijednosti od gotovo 12 milijuna kuna, a Ministarstvo financija odobrilo jučer još dvadeset milijuna kuna, rekao je u utorak ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u tvrtci Flammifer, od koje je Ravnateljstvo za robne zalihe preuzelo 12 kamiona-cisterni vrijednih 16,5 milijuna kuna.
Odgovarajući na novinarska pitanja o funkcioniranju robnih zaliha za vrijeme izbjegličke krize, kazao je da je do sada utrošeno robe i vrijednosti od gotovo 12 milijuna kuna, a to se odnosi na hranu i gorivo. Napominje da je u to uključena roba kojom se opskrbljuju službe koje pomažu izbjeglicama kao što su policija, vojska i Crveni križ. “Želim reći da sve to sve tako dobro funkcionira, da niste čuli nigdje ni jedan problem s robnim zalihama, kako sada tako ni tijekom poplava”, rekao je Vrdoljak i pojasnio da je riječ o robi domaćih proizvođača.
Ujedno je istaknuo da da iskorištavanje robnih zaliha ni u jednom trenutku, ni za jednu vrstu robe, ne smije pasti ispod sedamdeset posto uobičajenih zaliha, jer potrebe hrvatskih građana nikada ne smiju biti ugrožene. Kaže da Hrvatska trošak zanavljanja robnih zaliha može financirati, ali da će se sigurno uključiti i EU. Vrdoljak se prisjetio i kritika na svoj račun od prije dvije godine, kada su bile nabavljene kokošje paštete u vrijednosti dva milijuna kuna.
Pisalo se o tome koliko će Vrdoljak pojesti kokošjih pašteta, a nakon toga smo imali još tri narudžbe, jer smo u Slavoniji imali poplavu, a sad i migrantsku krizu, rekao je Vrdoljak. Pomoćnik ministra Ivo Miletić je rekao da je za potrebe robnih zaliha u ponedjeljak odobreno 20 milijuna kuna, jer se, kako je rekao, pokazalo da je u uvjetima opskrbe migranata potrebno deset milijuna kuna mjesečno.
Po njegovim riječima, s danas preuzete 23 nove cisterne, robne zalihe raspolažu s njih 43. Direktor Flammifera Goran Žugec, kaže da će ove godine ta tvrtka s 47 zaposlenih ostvariti preko 25 milijuna kuna ukupnog prometa i to na proizvodnji vatrogasnih vozila, nadogradnjama za gospodarska i komunikacijska vozila. Osim za Hrvatsko tržište, Flammifer radi i za BiH, te se širi na istok, kaže Žugec.
Premijer Zoran Milanović izjavio je u utorak da neće doći do nagomilavanja izbjeglica u Hrvatskoj, jer Vlada organizirano radi, a život normalno teče, pa će tako biti i dalje, bez obzira što opozicija priželjkuje kaos. “Ne može doći do nagomilavanja izbjeglica jer se već mjesec i više radi posve organizirano, a životi naših ljudi normalno teku”, rekao je Milanović novinarima prilikom obilaska sustava vodoopskbe i odvodnje u Rijeci.
“Tako će biti i dalje, bez obzira što opozicija u Hrvatskoj, i ostat će opozicija, priželjkuje kaos. To su ljudi koji se raduju svakoj mogućoj nezgodi i nevolji, mogućem potresu od 10 stupnjeva Richtera, nekoj poplavi, elementarnoj nepogodi, izmicanju situacije izvan kontrole, jer ih užasno smeta da ova Vlada radi posao organizirano i odgovorno, na korist građana”, kazao je.
Na upit prelazi li država na plan D i znači li to podizanje žice na granici, Milanović je odgovorio kako država ostaje kod plana da ljudi u Rijeci, Splitu, Čakovcu, Opatovcu i drugdje žive svoj život normalno i rutinski dodavši kako će “ovo proći”, te da je “Španjolska to riješila superefikasno, tako će riješiti i Grčka i Europa.” Milanović je uvjeren da će već na proljeće situacija biti jasna i čista i da će sve biti pod kontrolom. Grčka će funkcionirati onako kao i Španjolska, koja je bila preplavljena migrantima no u jednom trenutku je to uspjela zaustaviti obalnom stražom. To će napraviti i Grčka , naravno uz malo njemačke pomoći njima i Turcima, dodao je. Ne želimo da se ovo pretvori u rutinu koja će trajati godinu dana, rekao je dodavši kako niti neće trajati godinu dana, “ako ništa drugo zima će je prekinuti.”
Na pitanje hoće li se dogovoriti sa Slovencima i usporiti dotok izbjeglica Milanović je odgovorio kako smo dotok jučer usporili, ali to ide svojim tokom, nije tu Slovenija bitna, snaći će se za dan, dva. “Glupo je da se sada svađamo sa Slovencima, ja to izbjegavam cijelo vrijeme, oni su sada, prva dva dana, malo u stresu, ali shvatit će na kraju”, rekao je Milanović podsjetivši kako ni Austrija nije postavila nikakve barijere.
Nervoza nam ne treba, poručio je dodavši kako Sloveniju vidi kao organiziranu državu, a ni mi niti Slovenci nismo žrtve, kao ni Austrija ili Njemačka, iako su su izložene izbjegličkom valu. Na upit o najavljenom slanju slovenske vojske na granicu s Hrvatskom odvratio je pitanjem “što će s vojskom na granicama, što će Hrvatska s vojskom na granicama, ako nema zida”, naglasivši da “zida za sada neće biti.” “Kroz Hrvatsku, Sloveniju i, do neki dan, kroz slavnu Mađarsku samo se prolazi”, rekao je dodavši kako treba slušati što govore države koje “mogu biti uzor onima koji dižu žicu”. Na upit o izbjegličkom probijanju policijskog kordona u Bapskoj, Milanović je ustvrdio kako je sve pod kontrolom, situacija nije rutinska, ali se radi vrlo dobro i organizirano. Što se tiče prijetnje Srbije tužbama radi povrede teritorija, Milanović je poručio “Srbija je Srbija, Hrvatska je Hrvatska, uostalom, rekli su da ih ostavimo na miru, pa ćemo ih ostaviti na miru, čujemo se za pet godina.”
U Hrvatsku je od 16. rujna, početka migrantske i izbjegličke krize, do danas ušlo preko 204.126 migranata i izbjeglica. U Utorak je od ponoći do 9 sati ušlo 2558 migranata, a trenutno se u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu nalazi 2600 osoba. Nešto prije 12 sati, jedanaest vagona punih migranata, odnosno oko dvije tisuće ljudi, stiglo je iz Tovarnika na hrvatsko-slovensku granicu u mjesto Ključ Brdovečki. Nakon što su se iskrcali s hrvatske strane, propješačili su kilometar i preko mosta na Sutli prešli u slovensko mjesto Rigonce. Od ponedjeljka ujutro to je treća takva kompozicija koja je stigla u Ključ Brdovečki.
Zbog nekontroliranog ulaska migranata preko hrvatsko-slovenske granice stanje u Sloveniji je dramatično, jer ne raspolaže potrebnim smještajnim kapacitetima, dok Austrija migrante prima ograničeno, javlju u utorak slovenski mediji, dok šef diplomacije Karl Erjavec za stanje na slovenskim granicama i velik broj izbjeglica optužuje Hrvatsku, ali kritizira i sporu reakcije EU-a.
Kako je objavio slovenski radio u Šentilju, koji može primiti 2000 migranata, smješteno ih je trenutno oko 1700, a dovoze se i novi autobusima iz ostalih tranzitnih centara po državi, dok Austrija iz Šentilja izbjeglice i migrante prima u intervalima od dva sata pa su ih danas u Austriju prebacili 500. Mnogi migranti zato prema Austriji idu pješice, zbog čega je, primjerice, zatvorena željeznička pruga Maribor-Leibniz, jer se kreću prugom. Djelatnica Civilne zaštite Vesna Borko, koja brine za migrante smještene u Šentilju, kazala je da su spremni za dolazak novih izbjeglica i da im za sada ne nedostaje hrane i odjeće.
Prema izvještajima medija, najteže stanje i napetost je u Brežicama, gdje je se u improviziranim uvjetima i po lošem vremenu nalazi nekoliko tisuća izbjeglica s mnogo žena i male djece. Tako su dovedeni nakon što su u Sloveniju ušli poslije iskrcavanja, na hrvatskoj strani kod Harmice, iz vlaka koji je došao iz Opatovca. Aktivisti Crvenog križa upozoravaju na nedostatak hrane i vode, ponekad i kaotično stanje na rubu incidenta u gradiću nadomak Zagreba, koji nije bio pripremljen na migrantski val. Brežice je jutros posjetio ravnatelj slovenske policije Marjan Fank i izrazio potporu policiji u obavljanju njenog posla.
Ponašanje Hrvatske u sadašnjoj migrantskoj krizi kritizirao je slovenski ministar unutarnjih poslova Karl Erjavec, rekavši da se s njene strane ne poštuje dogovor o ograničenim dolascima migranata na granicu, a kritizirao je i preslabu reakciju Europske unije. “Hrvatska je sasvim nekooperativna, a ni Europska unija ne reagira kako bi trebala”, kazao je Erjavec uoči sastanka kod premijera Mire Cerara. On je kazao da sve do nedavno EU nije davala prioritet rješavanju migrantskog vala tzv. balkanskom rutom, nego je sve svoje napore usmjeravala na put migranata preko Sredozemnog mora, te da će Slovenija morati sama rješavati probleme s izbjeglicama, iako se premijer Miro Cerar za pomoć obratio i Europskoj komisiji.
Izbjeglički val s kojim se susreće Hrvatska do sada nije negativno utjecao na turizam, koji i u rujnu ima 10 posto bolje rezultate nego u istom mjesecu prošle godine, poručio je u utorak ministar turizma Darko Lorencin, komentirajući jučerašnju izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da je ‘migrantska kriza utjecala na hrvatski turizam’. “Predsjedničina izjava doista je jako loša za hrvatski turizam jer turisti iz SAD-a , kao i oni s Dalekog istoka žive daleko od Hrvatske te imaju manje informacija o tome što se tu događa. Od ukupnog broja naših stranih gostiju, svega nekoliko postotaka otpada na goste koji nisu iz Europe, no oni su nam iznimno bitni zbog posezone. Do sada nisu zabilježeni nikakvi negativni efekti na turizam otkako su izbjeglice počele dolaziti u Hrvatsku , u rujnu imamo 10 posto bolje rezultate u odnosu na rujan prošle godine”, navodi Lorencin u izjavi za medije dostavljenoj iz Ministarstva turizma.
Napominje da se Hrvatska trenutno susreće s velikim izbjegličkim valom koji je posljednjih tjedana zahvatio gotovo cijelu Europu, ali su unatoč tome, kako kaže Lorencin ” gradovi u Hrvatskoj, turistički kompleksi te hrvatske turističke destinacije i dalje sigurne i sasvim uobičajeno funkcioniraju”. “Zbog navedene situacije na određenim graničnim prijalazima promet može biti usporen, ali naši gosti u svakom trenutku pri odlasku iz Hrvatske se mogu sasvim sigurno i bez briga vratiti kući”, poručuje Lorencin.
Izjavu o turizmu, na koju se u utorak osvrnuo ministar turizma, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je u sklopu intervjua za američki CBNC, kazavši da ne isključuje mogućnost postavljanja ograde na hrvatskoj granici kako bi se zaustavio val migranata, za koje smatra da su većinom ekonomski migranti i da njihov priljev u zemlju utječe na hrvatski turizam. Po njezinim riječima, migrantska kriza utjecala je na hrvatski turizam jer ljudi na to gledaju kao na element nesigurnosti iako migranti prolaze samo kroz mali dio zemlje koji nije u sklopu glavnih turističkih zona.
