Analiza DZS-a
Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 3,4 posto na godišnjoj razini, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom.
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u prosincu 2024. stopa inflacije iznosila 3,4 posto u odnosu na prosinac 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni prošle godine, porasla za 0,1 posto.
U listopadu je prekinut višemjesečni trend usporavanja rasta cijena na godišnjoj razini, kada je inflacija porasla za 2,2 posto, trend ubrzanja se nastavio i u studenom, s rastom za 2,8 posto, a sada i u prosincu.
Sukladno današnjoj prvoj procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2024. iznosila tri posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,8 posto, za energiju 1,6 posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,7 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2024., cijene usluga su porasle za 0,6 posto, za komponente hrane, pića i duhana te energije za po 0,4 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale za 0,9 posto.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u prosincu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. siječnja.
Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,5 posto, najviše od svih zemalja članica eurozone.
U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je 2,4 posto. Nakon Hrvatske, najvišu inflaciju je zabilježila Belgija, 4,4 posto, Estonija, 4,1 posto, Nizozemska, 3,9 posto itd.
Promatraju li se promjene inflacije cijena hrane iz mjeseca u mjesec one u principu posljednjih godinu i pol ne odstupaju značajno od svojih povijesnih prosjeka izuzev rujna i listopada, kad je inflacija cijene hrane primjetno porasla što je odražavalo sušu za vrijeme ljetnih mjeseci, rekao je Marko Luketina, savjetnik u Direkciji za ekonomske analize HNB-a.
Mi moramo uzet u obzir da je nama trošak radne snage zadnjih godinu dana izrazito narastao. To je utjecalo i na dosta visoku potrošnju. Kad je visoka potrošnja cijene rastu, tu nema nitko razloga da smanjuje cijene kada je tako visoka potrošnja što domaćeg stanovništva što turistička potrošnja, istaknula je Zvjezdana Blažić, savjetnica u prehrambenoj industriji.
Kako bi inflacija usporila, ministri pozivaju građane da budu odgovorni potrošači.
Isto kao što na izborima poklanjamo svoj glas nekome i vjeru da bude izabran da upravlja državom na taj način mi možemo regulirati tržište i pozivati trgovce na odgovornost tu su nam izbori svaki dan, rekao je Ante Šušnjar, ministar gospodarstva.
Nema lijeka za inflaciju niti netko to može riješiti kako govori u medijima da bi riješio da je u prilici rješavati te probleme odmah, instantno i s mjerama koje već postoje i za koje svi znaju da bi riješili taj problem jer nažalost takvih mjera nema posebno ne u rukama Vlade dakle Vlada nema takve instrumente jer da ima onda inflacije ne bi bilo nigdje u svijetu, rekao je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija.
U borbi s inflacijom Vlada je dosada ograničavala cijene energenata, goriva te 30 osnovnih prehrambenih proizvoda. Idućih tjedana njihova će se lista promijeniti.
Neki proizvodi neznatno mogli bi ispasti s te liste zbog cijene koštanja proizvodnje dominatno naših proizvođača, recimo jabuka koji su se žalili da ne mogu po toj cijeni i moramo voditi i o njima računa, ali ćemo također neke proizvode staviti kako bi proširili tu paletu proizvoda, rekao je ministar Šušnjar.
I ove godine cijene hrane mogle bi nastaviti rasti. Vlada procjenjuje da će inflacija u 2025. iznositi 2,7 posto.
