[vc_row][vc_column width=”1/3″]Vujčić kod Romana Bolkovića[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Boris Vujčić, guverner HNB-a, gostovao je u emisiji HTV-a “1 na 1”, u kojoj je komentirao pitanje inflacije, cijene nekretnina te kamatne stope. [/vc_column][/vc_row]
Vujčić kaže kako većina analitičara smatra da nam ne prijeti inflacija.
– Inflacija jest niska, tako mjerena, ali je puna cijena rasta. Cijene nekretnina su one koje apsorbiraju ili upijaju veliku likvidnost, odnosno toliko novca koliko je natiskano. I to ne samo u Hrvatskoj, to je slučaj i drugdje u svijetu. Ono što znamo iz povijesti jest da su kretanja nekretnina vrlo ciklična. Znači, “bum” gdje vrlo rastu i onda padaju. Ciklizam se javlja kad je prosperitet i kad su ljudi vrlo optimistični, kada su krediti vrlo dostupni po niskim kamatnim stopama, onda ljudi krenu kupovati nekretnine, objašnjava Boris Vujčić.
Guverner HNB-a kaže kako ima različitih razloga zašto se nekretnine ne kupuju.
– Neki kupuju za posao. Radi se o investicijama, a neke se kupuju za vlastite potrebe. Treća vrsta su kupovina za vlastite potrebe, ali u biti na nekakvim špekulativnim primjesama. Danas kupujem nekretninu ocjenjujući da će sutra biti skuplja, a kada krenu ti oblici kupovine, onda vidimo bumove tih cijena. Neki štede u nekretninama. To je primjer kod nas, smatra Vujčić.
Boris Vujčić kaže kako je Hrvatska jedna od zemalja koja ima najviši dio vlasništva nekretnina te da je to nasljeđe socijalizma gdje nije postojalo puno različitih vrsta financijske imovine koje se moglo kupiti, nije bilo kapitala, dionica, novčanih fondova, ako je postojao višak, onda se stavljao u nekretnine.
– Mi smo zemlja koja ima najljepšu obalu u Europi, pa su ljudi dosta ulagali u tu vrstu kuća za odmor. Opet neki špekulativno, neki za biznis, za rentanje. Vlasništvo nekretnina je baš visoko u Hrvatskoj, ističe Vujčić.
Vujčić kaže kako je Europska središnja banka počela kupovati obveznice, kao ono što zovemo “zamka nulte kamatne stope”.
– Prvo što Europska središnja banka očekuje kada želi olakšati financiranje, omogućiti više jeftinoga novca, onda spušta kamatne stope. Kad je došla Europska središnja banka na nula, u kamatnim stopama onda nije više mogla relaksirati monetarnu politiku i počela je s kupovinom obveznica. Ono što je zabranjeno europskom legislativom je monetarno financiranje proračuna. Centralna banka de facto financira proračun jer nas je to u prošlosti uvijek dovelo u probleme i krize. U ovom slučaju kada su ušli u taj proces, ušli su s određenim limitima. Italiji se najviše pomoglo kada se gledaju obveznice, smatra Vujčić.
Vujčić kaže da je Hrvatska uvela euro, ne bi imali problema s održavanjem tečaja monetarne politike.
– Imali bi pristup ovom programu od 750 milijardi eura Europske središnje banke, imali bi pristup europskom mehanizmu za stabilnost, imali bi tri vrste prednosti i bilo bi puno jednostavnije i suočavali bi se s puno manje rizika, smatra Boris Vujčić.
Dodaje kako se kroz povijest ponavljalo da kada se dogodi kriza, uvijek se pojavi špekulacija da je to kraj Europske unije.
– Nakon svake krize Europska unija je izašla jača, a ne slabija.
Guverner HNB-a smatra kako je ova kriza vrlo snažna, vrlo neobična, te da smo mi sami zaustavili ekonomiju.
– Nije joj se ništa dogodilo. To se u novijoj povijesti nikad nije dogodilo. Nadam se da će ona biti puno kraća nego najveća financijska kriza, govori Boris Vujčić.
Vujčić kaže ako je devizna rezerva veća od ponude novca, a to je slučaj u Hrvatskoj, a tada možemo održati bilo koji tečaj, bilo koje vrijednosti jer u svakom trenutku možemo otkupiti ponudu novca za devizne rezerve.
Devizne rezerve ne bismo mogli koristiti za domaće investicije. Smisao deviznih rezervi je da se drži u stranoj imovini, da čuvaju tečaj, dodaje.
– Trošak toga je da kamatne stope rastu, teže je održavanje tečaja uz održavanje niskih kamatnih stopa. Održavanje tečaja u Hrvatskoj je ključno, a koje ima nasljeđe još iz bivše Jugoslavije, tzv. valutne supstitucije, gdje smo domaću valutu sedamdesetih godina zamijenili s njemačkom markom. Danas je više od 50 posto depozita u euru i zbog toga banke daju kredite vezane uz euro. Ako uzmete sve sektore kućanstava u Hrvatskoj, poduzeća i državu, oko 500 milijardi kuna imamo zaduženja koje je vezano uz tečaj eura, govori guverner HNB-a Boris Vujčić.
Vujčić kaže kako Hrvatska od ulaska u Europsku uniju više izvozi, a manje uvozi.
