Tusk uskoro na balkanskoj ruti

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk posjetit će početkom sljedećeg mjeseca glavne gradove zemalja na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti u sklopu priprema za summit EU-Turska, koji će se održati 7. ožujka. Tusk će od 1. do 3. ožujka posjetiti Beč, Ljubljanu, Zagreb, Skoplje i Atenu kako bi “nastavio graditi europski konsenzus o upravljanju migrantskom krizom i pripremio summit s Turskom 7. ožujka i sastanak Europskog vijeća 17. i 18. ožujka”, kaže se priopćenju iz Tuskova ureda.
Tusk je u srijedu u izlaganju pred zastupnicima Europskog parlamenta istaknuo potrebu da se uspotavi normalno funkcioniranje schengenskog prostora. “Moramo investirati u Schengen, ne u njegovu propast. Budućnost Schengena bit će jedno od ključnih pitanja o kojem će se raspravljati 7. ožujka”, rekao je Tusk tražeći sveobuhvatni europski plan za migrantsku krizu.
Grčke vlasti pozvale su u petak brodare da privremeno prekinu prijevoz migranata i izbjeglica s otoka u Egejskom moru na kopno u sklopu mjera za usporavanje migrantskog pritiska na granici s Makedonijom. “Moramo usporiti priljev zbog uskog grla koje je nastalo na kopnu”, rekao je ministar za pomorski prijevoz Thororis Dritsas za TV Skai, piše agencija dpa.  Grčke vlasti objavile su da će i brodovi koje su same zakupile za prijevoz migranata mirovati nekoliko dana, javlja Reuters. Smanjuje se prodaja karata za trajekte kojih će mnogo manje biti poslano na otoke gdje na prijevoz čekaju migranti stigli preko Turske u bijegu od rata na Bliskom istoku.
Kako bi se smanjio pritisak na otoke, migranti će biti privremeno smješteni na samim trajektima usidrenima u lukama otoka Lesobs, Chios i Samos.  Prema podacima grčkih vlasti, 20.000 migranata je u Grčkoj, a 4000 čeka na granici.  Usko grlo nastalo je na granici s Makedonijom pošto su zemlje na takozvanoj balkanskoj ruti – Makedonija, Srbija, Hrvatska, Slovenija i Austrija, pooštrile mjere kontrole i kriterije za propuštanje izbjeglica i migranata čime su razljutile Grčku.  Migranti koji su stigli na kopno svejedno nastavljaju put kroz Grčku prema sjeveru izbjegavajući pretrpane izbjegličke centre u nadi da će uspjeti prijeći granici i nastaviti put prema bogatim zemljama Europske unije.
Čak se i Sirijcima i Iračanima, koji dolaze iz zemalja pogođenih ratom, usporava pristup u EU zbog pooštrenih mjera, a Afganistance, drugu najveću skupinu nakon Sirijaca, makedonske vlasti ne puštaju preko granice.
Atena je odbila zahtjev austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl-Leitner za posjet Grčkoj i ta odluka pokazuje novo zaoštravanje odnosa između dviju članica Europske unije zbog izbjegličke i migrantske krize.

Službena novinska agencija ANA prenijela je, pozivajući se na izvor iz grčkog ministarstva vanjskih poslova, obavijest da je Atena odbila zahtjev ministrice Mikl-Leitner da idući tjedan posjeti Grčku.  Grčka je u četvrtak pozvala na konzultacije svog veleposlanika u Austriji pošto Beč na ministarski sastanak zemalja balkanske migrantske rute nije pozvao Grčku. Deset zemalja balkanske rute dogovorilo se u srijedu u Beču koordinirati akcije u cilju smanjivanja priljeva migranata u njihove države. Osim domino efekta koji će izazvati snažnija kontrola granica, zbog njihove se odluke Grčka našla preplavljena migrantima koji ne mogu dalje na sjever Europe.

Grčka je upozorila da jednostrane inicijative nekih članica EU-a potkopavaju same temelje europskog ujedinjenja i da odgovornost za rješavanje migrantske i izbjegličke krize ne može biti stavljena na teret jednoj zemlji. Također je zaprijetila da će blokirati odluke EU sve dok blok ne donese zajednički plan za rješavanje migrantske krize.

Mađarski ministar pravosuđa optužio je u petak Europsku uniju za prekoračenje ovlasti jer članicama nameće migrantske kvote te je najavio da bi Budimpešta referendum o tom pitanju mogla održati najranije za 150 dana.

Mađarska se razilazi s Europskom komisijom i nekim državama članicama EU u pristupu prema izbjegličkoj i migrantskoj krizi.  Premijer Viktor Orban predložio je u srijedu da se Mađari na referendumu izjasne o kvotama migranata koje bi, prema planu Europske unije, svaka od članica Unije trebala primiti kako bi se rasteretile prve zemlje na ulazu u EU, Italija i Grčka.  “Naše je stajalište da EU nema ovlasti narediti naseljavanje ljudi u bilo kojoj zemlji. EU nema takvu jurisdikciju”, rekao je ministar pravosuđa Laszlo Trocsanyi.  Dodao je da bi se referendum mogao održati najranije za 150 dana, a najkasnije za 250 dana jer je potrebno provesti pravni proces.

Hrvatska policija službeno je u petak izvijestila Srbiju da Slovenija i Hrvatska od danas pa ubuduće neće primati više od 500 migranata dnevno, izjavio je beogradskim medijima srbijanski ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović. “Dobili smo obavijest od hrvatske policije, koje su oni dobili od slovenske policije, da se od danas primjenjuje novi režim i da Slovenija i Hrvatska neće primati više od 500 ljudi dnevno i to je najnovija izmjena”, izjavio je Stefanović za komercijalnu provladinu TV Pink. Beograd je o tome, kaže ministar Stefanović, zatražio i dobio i pisanu obavijest da ne bi bilo prigovora da “Srbija izmišlja”.
U Srbiji se trenutno nalazi manje od 2.000 ljudi, a u posljednjih nekoliko dana samo je 38 izbjeglica zatražilo azil. Stefanović kaže kako izbjeglicama nisu cilj ni Makedonija ni Srbija niti Hrvatska, već zemlje zapadne Europe. “I oni koji su ranije tražili azil uradili su to da bi ostali nekoliko dana i odmorili se, kako bi nastavili dalje”, rekao je Setafanović, ustvrdivši da “oni time samo kupuju vrijeme”.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova najavio je za sljedeći utorak u Beogradu operativni sastanak direktora policije Grčke, zemalja s balkanske rute, Njemačke, Nizozemske i “svih koji su važni u tom procesu”. Ključno je pitanje, ističe on, žele li zemlje zapadne Europe primiti migrante i izbjeglice ili ne. “Ako žele, to je odgovor koji moramo dobiti”, rekao je Stefanović, naglasivši da se situacija s migrantskom krizom pogoršala posljednjih mjeseci. “Europske zemlje imaju različite poglede – od onih koje ne žele vidjeti nijednog migranta na svom teritoriju, do onih koje su podnijeli najveći teret”, rekao je srbijanski ministar policije.
Stefanović je objasnio kako je odobrenje predsjednika države da se vojsku u slučaju potrebe stavi u punu pripravnost zapravo preventivna mjera te da bi u tom slučaju jedan dio vojnika bio razmješten sa zadatkom da zaštiti sigurnost građana i granicu od ilegalnih prelazaka. To angažiranje još nije potrebno, ali “ne možemo čekati da se recimo probije grčko-makedonska granica i da desetine tisuća ljudi pohrle ka Srbiji”, rekao je Stefanović.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, u četvrtak je ovlastio ministra obrane da, u slučaju potrebe izazvane migrantskom krizom, stavi vojsku u punu pripravnost, potvrđeno je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. “To znači da i ministar obrane, u odsustvu predsjednika, može donijeti odluku o angažiranju vojske, ukoliko za to bude potrebe, odnosno ako policija ne bude mogla sama održati red i mir na granici”, izjavio je poslije sastanka tog vijeća ministar pravosuđa Nikola Selaković.

You may also like