Tuš bi trebao postati poslovna zadruga

Modelom poslovne zadruge u kojoj bi vlasnicima postali dobavljači i kupci, a banke odobrile značajne otpise dugova, slovenska vlada nastoji od stečaja spasiti poduzeće Tuš, nekad u vlasništvu njegova osnivača i dugo godina najbogatijeg Slovenca Mirka Tuša.

Trgovački imperij Mirka Tuša, poduzetnika iz Celja, počeo se stvarati 1989. godine, kad je Tuš otvorio manju trgovinu i mjenjačnicu u Slovenskim Konjicama, a danas ima 3000 zaposlenih i 350 poslovnih jedinica, među njima stotinjak većih marketa i superarketa. U dobra vremena ostvarivao je godišnji prihod od oko 900 milijuna eura, ali je sada u teškoćama. Dugovi prema bankama procjenjuju se na 370 milijuna eura, a prema dobavljačima na 130 milijuna eura. Osim toga, zbog jačanja trgovačke konkurencije Tušev udio u slovenskoj maloprodaji smanjio se na oko 11 posto, a ne ide mu na ruku ni prezasićenost tom djelatnošću na slovenskom tržištu budući da je prema analizama Slovenija na trećem mjestu među europskim zemljama po trgovačkom prostoru po stanovniku.

Slovenska vlada bankama nudi model koji bi omogućio Tušu nastavak rada i izbjegavanje stečaj. U studiji o modelu preustroja u poslovnu zadrugu koju je vlada naručila od ekonomista Bogomira Kobača i platila ju 4500 eura, predviđeno je da bi Tuš u 10 godina opet stao na noge, a vlasnički udio u njemu steklo bi i oko 200.000 njegovih redovnih kupaca, pri čemu bi značajne koncesije u pogledu svojih potraživanja trebale dati banke i dobavljači. “Banke će morati odlučiti žele li odmah dobiti vrapca u ruci ili čekati goluba na grani”, kazao je za Slovensku televiziju ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek, dodavši da je bankama bolje pričekati jer će tako dobiti više nego što mogu očekivati otjeraju li Tuš u stečaj. Vlada podržava takav model, o čemu svjedoči angažman u njegovu oblikovanju državnog tajnika u kabinetu premijera Mire Cerara Tadeja Slapnika. On je prije nekoliko godina predlagao da se na jednak način reorganizira Mercator koji je nakon višegodišnjih pokušaja ipak morao zbog dugova biti prodan Agrokoru.

Neki slovenski poslovni analitičari skeptični su u vezi ostvarenja modela, jer se ipak radi o posrednoj pomoći države, a računa se i na nacionalne sentimente u obrani poduzeća koje je privatno, što nije uspjelo u slučaju Mercatora. Poziciju Tuša otežava i situacija u kojoj do kraja siječnja ove godine mora osigurati treći reprogram kreditnih obveza, na što bi moralo pristati više od tri četvrtine banaka kojima tvrtka duguje. Tu će presudna biti i riječ Hete, “loše banke” Hypo Alpe Adria Banke (HAAB), koja drži najveći pojedinačni dio Tuševa kreditnog portfelja koji dospijeva krajem mjeseca. Sudbina trećeg najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, čija je tvrtka u BiH lani završila u stečaju u sa 500 otpuštenih radnika i 38 milijuna eura duga dobavljačima, do tada će najvjerojatnije biti poznata.

You may also like

0 comments