Turski tok u fokusu sastanka Putin – Erdogan, sve ovisi o prijepornim pitanjima

Prema riječima stručnjaka, na pregovorima predsjednika Rusije i Turske održanima u Sankt-Peterburgu postignuti su impresivni rezultati po ekonomskim pitanjima. Istovremeno analitičari upozoravaju da mnogo toga u odnosima Moskve i Ankare ovisi o tome hoće li uspjeti pronaći rješenja za političke probleme – prije svega u vezi sirijskog pitanja.

Privatni sastanak Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana, prvi od prošlog studenog kada je tursko zrakoplovstvo oborilo ruski avion, održan je u Sankt-Peterburgu 9. kolovoza. Analitičari koji su predvidjeli ozbiljan napredak u gospodarskim pitanjima između Turske i Rusije bili su u pravu. Na tiskovnoj konferenciji dva lidera nakon glavnog dijela pregovora priopćeno je o napretku dviju najvažnijih rusko-turskih energetskih projekata: ruski specijalisti izgradit će NE “Akkuju” i ispod Crnog mora položiti plinovod “Turski tok”. Prema riječima Erdogana, oba će projekta biti nastavljena i dovedena do logičnog završetka. Kao što je rekao Putin, radi se o desecima milijardi dolara.

Izgradnja “Turskog toka” za Rusiju je od osobitog interesa. Ovaj plinovod predstavlja moguću alternativu za tranzit ruskog plina u Europu preko Ukrajine. Zasad se, međutim, vode pregovori o izgradnji dva od izvorne četiri grane ovog projekta – za opskrbu plinom samo Turske, a ne i Europe. Putin je također najavio da namjerava postupno ukinuti prethodno uvedena ograničenja za turske kompanije koje posluju u Rusiji. Rekao je da će se uskoro nastaviti charter veze s Turskom, što je od izuzetnog interesa za turski turistički biznis. Prema mišljenju Jelene Suponine, savjetnice direktora Ruskog instituta za strateška istraživanja, sve to svjedoči o tome da je “obnova gospodarskih odnosa čak i brža nego što se činilo mogućim u takvim okolnostima.” Trgovinsko-ekonomski odnosi između Rusije i Turske došli su u prvi plan, jer na tom području dvije zemlje najlakše mogu obnoviti međusobne odnose, rekao je Vladimir Sotnikov s Instituta za orijentalne studije Ruske akademije znanosti za RBTH.

Istovremeno stručnjaci ukazuju na činjenicu da bi potpuna obnova odnosa mogla potrajati dosta vremena. Kako je rekao Viktor Nadein-Rajevski, stariji znanstveni suradnik Instituta za međunarodnu ekonomiju i međunarodne odnose (IMEMO) Ruske akademije znanosti, samo je u građevinskoj sferi turska strana izgubila ugovore u vrijednosti 40-45 milijardi dolara, od kojih se mnogi neće moći obnoviti. Također nije sigurno da će Moskva i Ankara uspjeti dostići razinu odnosa koji su postojali prije studenog 2015. godine. Prema riječima Vladimira Avatkova, turkologa i ravnatelja Centra za orijentalne studije, međunarodne odnose i javnu diplomaciju, nakon incidenta s avionom Moskva u rusko-turskim odnosima više neće njegovati staru “iluziju i romantiku” u vezi s politikom Ankare. Postojat će samo jasno razumijevanje međusobnih interesa.

Za razliku od ekonomskih pitanja, razgovori o političkim problemima između Turske i Rusije nisu tako jednostavni. Značajno je da je tema Sirije izuzeta iz javnog istupanja: rasprava o tome održana je nakon konferencije za novinare dvojice lidera. Stručnjaci ističu da bi Moskva željela da Ankara zatvori tursko-sirijsku granicu tako da sirijski islamisti ne mogu dobivati pojačanje s turskog teritorija. Turska militante iz ekstremističke organizacije “Džabhat al-Nusra” ne priznaje kao teroriste, već ih smatra dijelom opozicije sirijskim vlastima. Analitičari smatraju da će biti iznimno teško postići napredak od turske strane po ovom pitanju, međutim, ipak će biti moguće pronaći neke zajedničke točke. Avatkov naglašava kako Putin i Erdogan, osim razgovora o sirijskom problemu, trebaju pronaći neke mehanizme u sferi sigurnosti kako bi onemogućili ponavljanje događaja iz studenog. Prema mišljenju stručnjaka, upravo o tome ovisi budućnost rusko-turskih odnosa.

You may also like

0 comments