Sporazum EU-a i SAD-a o slobodnoj trgovini ne napreduje toliko brzo koliko bi se to željelo. Može li nova inačica sporazuma s manje regulative može ubrzati stvar?
Bernd Lange e jedan od malobrojnih koji imaju uvid u tajni tekst sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Lange je predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta čiji je i izvjestitelj za pitanja sporazuma koji bi trebao regulirati trgovinu i investicije između Bruxellesa i Washingtona (TTIP). U sjedištu Europske unije je u tijeku 12. krug napornih pregovora. Bernd Lange, inače političar njemačkih socijaldemokrata, žali se da tek kod polovine od 25 poglavlja postoji jasan pristanak američke strane. „TTIP je u krizi. Ne bih baš to nazvao krizom srednjih godina, jer je zapravo samo jedan partner malo bolestan – Sjedinjene Države. One moraju znatno pojačati naore i izići u susret Europljanima“, kaže Lange u razgovoru za DW.
Drugačije stvar vidi Michael Froman, glavni pregovarač Washingtona. „U proteklih šest mjeseci bilježimo značajan napredak“, rekao je novinarima uoči aktualnog kruga pregovora. Doduše, najteža pitanja su stavljena u zagrade i time odložena na neodređeno vrijeme. Tako npr. nije sigurno pred kojim će se sudovima investitori moći boriti za svoja prava, kakvi će standardi važiti na primjer u strojogradnji ili kako će se odlučivati o javnim natječajima.
Amerikanci ovakve pregovore nazivaju middle game (središnjica između otvaranja i zatvaranja šahovske partije). Zaključeni su razgovori o lakim temama, tvrdi orasi ostaju za kraj. To je rizična igra, kaže Bernd Lange, jer vrijeme ističe. Do srpnja pregovarači na stol trebaju da staviti takozvani konsolidirani tekst koji bi poslužio kao pregovaračka osnova za političke čelnike. Zagovornicima TTIP-a se veoma žuri jer Sjedinjene Države u novembru dobivaju novog predsjednika koji, možda, za razliku od Baraka Obame neće biti naklonjen trgovinskom i investicijskom partnerstvu s Europom. Pri tome se Lange pribojava i novog saziva američkog Kongresa, jer i republikanci i demokrati imaju prigovore na TTIP. Obama je međutim odlučan riješiti sporazum prije nego što ode u predsjedničku mirovinu, pa poznavatelji prilika vjeruju da je od velikog značaja njegov najavljeni dolazak u Hannover na najveći svjetski sajam industrije u travnju.
To je jedan od razloga što je američka strana spomenula mogućnost da sporazum bude zaključen u light-verziji. Bio bi, dakle, mnogo manje glomazan nego što je predviđeno i ne bi regulirao baš svaki detalj u zajedničkom tržištu EU-a i SAD-a. Upravo od toga strahuje Reinhold Festge, predsjednik Udruge njemačkih strojara. Festge je došao u Bruxelles kako bi se osobno raspitao o tijeku pregovora. Ako sporazum bude usvojen u smanjenom obliku, komplicirano područje strojogradnje njime vjerojatno neće biti obuhvaćeno. „To će odmah otpasti jer iziskuje mnogo rada“, siguran je Festge.
Upravo bi njegovoj branši, kaže, mnogo značilo da postane sastavni dio TTIP-a. Trenutno pri proizvodnji strojeva s dvije strane Atlantika važe bitno različita pravila. Postoje njemački strojevi čija je cijena na američkom tržištu i dvadesetak posto viša samo zato što se moraju ispunjavati različiti standardi i pribavljati američke dozvole za prodaju. „Imat ćemo veliki problem ako pregovori sada ne uspiju. Onda ćemo možda doživjeti da se Amerikanci okreću Aziji, što ne bismo željeli“, kaže Festge. Za branšu strojogradnje je Amerika najveće svjetsko tržište koje Festge ne želi izgubiti.
Ni europski parlamentarac Bernd Lange nije oduševljen idejom da TTIP na kraju bude usvojen u skraćenom izdanju. Smatra da su Amerikanci takvu ideju spomenuli samo kako bi izbacili sve teme koje su po njih neugodne. „To Europa ne smije prihvatiti“, odlučan je ovaj njemački socijaldemokrat. „Meni je stalo do 150.000 malih i srednjih poduzeća koja su već na američkom tržištu, ali se još mogu dodatno razvijati. Ako oni ne profitiraju od sporazuma, onda nam sporazum i ne treba.“ Jer, dodaje Lange, gigantske tvrtke poput Volkswagena se mogu vlastitom snagom izboriti za proboj na američko tržište.
Dok se u Bruxellesu grozničavo radi na tekstu sporazuma, pred vratima prosvjeduju protivnici TTIP-a. Taj sporazum je „nedemokratski i neprijateljski prema potrošačima“, smatra Jürgen Knirsch, stručnjak za trgovinu Greenpeace-a. Stara je to kritika koju pregovarači do sada nisu otklonili – da će se usklađivanjem europski standardi zapravo sniziti na razinu američkih. Simbol spornog sporazuma postala je piletina “okupana” klornom otopinom, što je u Europi zabranjeno, a u Americi dozvoljeno. „Nećemo podržati pad standarda zaštite potrošača niti napad na prava radnika“, tvrdi socijaldemokrat Lange. „Naprotiv, želimo još više standarde.“ Na kraju pregovora će i Europski parlament morati izglasati podršku dokumentu.
Na kraju se možda bude manje radilo o usklađivanju standarda, a više o zaštiti investicija. U prvobitnoj verziji je bilo predviđeno da investitori, kada misle da je njihovo ulaganje ugroženo, mogu tuže neku državu privatnom sudu. U pitanju su tročlana sudska vijeća čije bi odluke bile konačne. Protiv toga se najviše buke diglo u Austriji i Njemačkoj. Sada europska delegacija treba isposlovati eliminaciju privatnih sudova iz sporazuma. O tome se Amerikanci još nisu izjasnili. Možda u njihovoj light-verziji o sudovima ne bude ni riječi. To je ono što se zove middle game.
