Tržišta signaliziraju krizu, no signale svi ignoriraju

Analiza Poslovnog dnevnika
Fenomen na tržištu obveznica koji je nepogrešivo predvidio dolazak posljednjih nekoliko ekonomskih kriza u posljednjih 50 godina opet se pojavio.

Kako piše Reuters, prvi put od listopada na američkom tržištu dužničkih vrijednosnica došlo je do inverzije krivulje prinosa nakon što je prinos na 10-godišnju državnu obveznicu pao ispod prinosa na 3-mjesečnu.

Kako tumače tamošnji analitičari, pojava da kratkoročna dužnička vrijednosnica donosi viši prinos od dugoročne rezultat je zabrinutosti u vezi ekonomskog utjecaja epidemije koronavirusa. Inverzija krivulje prinosa smatra se pouzdanim pokazateljem dolaska recesije jer sugerira zabrinutost investitora u obveznice prema budućem gospodarskom rastu.

Odnosno, barem se smatrala do sada s obzirom da su nezabilježeni monetarni poticaji središnjih banaka i rekordno niske kamatne stope donijele pravi preokret na financijskim tržištima posljednjih godina. Prema mišljenju Michaela Lorizija, trgovca obveznicama u Manulife Asset Managementu, stanje američkog gospodarstva za sada se čini nepromijenjeno. “Za pravu procjenu bilo kakve šanse za kratkoročnu recesiju smatram da bi trebalo uzeti u obzir više fundamentalne podrške ekonomskih indikatora, a ne se samo pouzdati na krivulju prinosa”, smatra Lorizio.

Podsjetimo, krajem 2018. i početkom 2019. inverzija krivulje prinosa pojavila se nekoliko puta nakon što taj fenomen nije zabilježen od 2007. godine. To je rasplamsalo zabrinutost da je američka ekonomija pred novom recesijom. No, zabrinutosti je raspršila središnja banka Fed nakon što je tri puta snizila kamatnu stopu i najavila da u narednom razdoblju ne namjerava zaoštravati monetarnu politiku. Takav potez značajno je povećao optimizam investitora.

Osim što su vodeće svjetske burze blizu rekordnih razina, nedavno istraživanje UBS Global Wealth Managementa pokazalo je da 94 posto bogatih investitora očekuje ove godine pozitivne prinose. Posljednja inverzija krivulje prinosa rezultat je snažnijeg prelijevanja kapitala u “sigurnije luke”. To pak rezultira kolebljivošću na dioničkim tržištima. Nakon što su dan prije potonuli više od 1,5 posto, u utorak su američki burzovni indeksi nadoknadili dio gubitaka. Dow Jones ojačao je 186 bodova ili 0,65 posto, na 28.722 boda, dok je S&P 500 porastao 1,01 posto, na 3276 bodova, a Nasdaq indeks 1,43 posto, na 9269 bodova.

No, od 104 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 68 posto nadmašilo je očekivanja analitičara, manje u odnosu na 74 posto u posljednja četiri tromjesečja. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku 0,4 posto manje nego u istom razdoblju godinu dana prije.

Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju. Stoga su kratkoročni trezorski zapisi počeli nositi viši prinos nego kratkoročne obveznice s rokom dospijeća od dvije, tri ili pet godina. Ekonomski analitičari ističu kako bi inverzija krivulje prinosa danas mogla biti manje efikasan pokazatelj dolaska recesije zbog niskim očekivanjima inflacije i rekordnim poticajima središnjih banaka, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments