[vc_row][vc_column width=”1/3″]Velika većina američkih ekonomista pribojava se da će trgovinski sukobi predsjednika Donalda Trumpa naštetiti gospodarstvu, zaključak je istraživanja objavljenog u ponedjeljak.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Trumpov kabinet uvest će krajem tjedna carine od 25 posto na dodatnih 16 milijardi dolara kineskog uvoza a Peking se sprema uzvratiti istom mjerom na identičnu vrijednost američkog uvoza.
SAD, Kanada i Meksiko već godinu dana pregovaraju i o izmjenama 24-godišnjeg sporazuma o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi (NAFTA), a američki je predsjednik zaprijetio povlačenjem iz sporazuma ako pregovarači ne postignu rješenje prihvatljio za SAD.
[/vc_column][/vc_row]
Dužnosnici su proteklih dana pokazali veći optimizam, ocjenjujući da bi pregovori mogli biti zaključeni do kraja godine. Neke američke kompanije okrivile su carine za otpuštanja, smanjene profitne marže i moguće stečajeve. I neki su zastupnici Trumpove Republikanske stranke zgroženi trgovinskim sukobima s partnerima, upozoravajući na moguću dugotrajnu štetu za gospodarstvo.
Potpredsjednik Nacionalne udruge za poslovnu ekonomiju (NABE) Kevin Swift istaknuo je u priopćenju da je više od 90 posto od ukupno 251 ispitanog poslovnog ekonomista u istraživanju koje udruga provodi dva puta godišnje navelo da carine i prijetnje carinama uzrokuju “nepovoljne posljedice”. “Ispitanici također očekuju nepovoljne posljedice u slučaju povlačenja Sjedinjenih Država iz NAFTA-e”, naveo je Swift u priopćenju.
Dužnosnici Bijele kuće tvrde pak da je američko gospodarstvo više nego dovoljno snažno da podnese takve sukobe, za koje vjeruju da će u konačnici rezultirati pravednijom trgovinom i da će umanjiti američki trgovinski deficit.
Istraživanje je također pokazalo podijeljenost anketiranih ekonomista u pogledu porezne reforme iz prosinca prošle godine, iako se slažu da bi Kongres trebao uložiti veće napore kako bi spriječio daljnje bujanje proračunskog manjka.
Većina ispitanih u NABE-ovom istraživanju odobrila je smanjenje korporativnih poreza ali samo mali dio njih slaže se s promjenama u korist pojedinaca, koje po ocjenama Demokratske stranke nepravedno idu na ruku bogatima.
Više od 80 posto ispitanika smatra da će aktualna fiskalna politika rezultirati većim proračunskim manjkom iskazano udjelom u BDP-u i slažu se da bi Kongres trebao poduzeti mjere kako bi se on smanjio. Velika većina ispitanika također podupire borbu protiv klimatskih promjena i protiv nejednakosti dohodaka ali su podijeljeni oko metoda postizanja potonjeg cilja, navodi se u izvješću. Tako 60 posto ispitanika u najnovijem istraživanju smatra da bi ekonomska politika trebala biti efikasnije angažirana u borbi protiv klimatskih promjena.
Njih 74 posto želi da ekonomska politika uključi mjere za smanjenje nejednakosti, pri čemu 47 posto njih sugerira dodatno obrazovanje kako bi se poboljšala produktivnost radnika, dok 33 posto smatra da bi efikasnija metoda bilo progresivnije oporezivanje.
[quote_box name=””]
Putin i Merkelova se znaju odavno i u stalnim su službenom kontaktu, otkad je ona poslata kancelarka. Ovo govori o velikoj zainteresiranosti za rješavanje problema, naročito jer vanjskotrgovinska razmjena Njemačke i Rusije pada nakon svake serije sankcija od strane SAD-a, a SAD od toga zarađuje, kaže Božo Kovačević.
Dodao je da je jeftini plin uvjet daljnjeg prosperiteta njemačkg gopodarstva. Branimir Vidmarović potvrdio je da postoji veliko slaganje na polju energetike Njemačka zdužno navija za Sjeverni tok 2 kroz Baltik, što smeta Trumpu. “Teško je ignorirati Ameriku. Sve su opcije otvorene, jer je u projektu puno zainteresiranih strana i velikih kompanija. Međutim, Rusija nikad nije ucjenjivala plinom, jer je to “kruh njen svagdašnji”.
U igri oko Sjevernog toka 2 su u igri Gazprom, dvije njemačke kompanije, jedna nizozemska i jedna francuska. Neovisno o američkom prtisku ove će se zemlje suprostaviti. Osim toga Njemačka je zainteresirana i za rješavanje krize u Dombasu. Naime, sporazum iz Minska uopće ne spominje Krim, što je za Rusiju dobra pozicija, ali se mora riješiti rusko financiranje pobunjeničkih skupina, kazao je Kovačević. U emisiji je postavljeno pitanje: Je li i koliko Trump gura Merkelovu u zagrljaj Putinu. “Za Njemačku je prioritet razvoj njemačkog gospodarstva. Teško je govoriti o guranju u zagrljaj. EU je uvijek bila i još uvijek čvrsto u euroatlantskim integracijama i dalje podržava sankcije Rusiji. Samo žele da SAD ostavi na miru, da funcionira set vrijednosti i tržišni mehanizam u odnosu na gospodarske spone s Rusijom.
Nakon sastanka s Angelom Merkel Putin je izjavio kako Sirija treba pomoć u obnovi kako bi se izbjeglice vratile. “To govori da Rusija namjerava rješavati sirijsko pitanje bez SAD-a. To je nanava velike Putinove vanjskopolitičke pobjede. Rusija bi mogla omogućiti eurposkim kompanija da sudjeluju u obnovi Sirije. Zajednički interes Rusije i EU je i povratak izbjeglica u Siriju, a Rusija je jamac tog povratka”, kazao je Božo Kovačević. Branimir Vidmarović napomenuo je kako postoji jedan veliki problem u Assadu jer zapadni uvjet obnove Sirije je da se taj proces krene nakon izbora na kojima će sudjelovati i pobunjenici. Rusija inzistira da prvo krene proces obnove, s Assadom na čelu države.
[/quote_box]
