Trump zatražio drastično povećanje nuklearnog arsenala

Američki predsjednik Donald Trump zatražio je dramatično povećanje nuklearnog arsenala SAD-a kada je u srpnju razgovarao sa savjetnicima za nacionalnu sigurnost, objavio je u srijedu NBC pozivajući se na trojicu dužnosnika koji su bili na sastanku.
Navodni Trumpovi komentari dogodili su se u vrijeme rastućih napetosti sa Sjevernom Korejom i iščekivanja njegove odluke o mogućem izlasku iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom.

Predsjednik je to navodno rekao kada mu je pokazana karta po kojoj su američke zalihe nuklearnog oružja pale s 32.000 nuklearnih glava koliko ih je bilo na vrhuncu 60-tih godina 20. stoljeća. Trump je rekao da ponovno želi imati te količine, prenosi NBC.

SAD trenutno posjeduje oko 4000 nuklearnih glava, pokazuju podaci Federacije američkih znanstvenika. NBC-ijevo izvješće Trump je komentirao u srijedu na Twitteru. “Lažni NBC izmislio je priču da sam želio udeseterostručiti naš nuklearni arsenal. Čista izmišljotina smišljena radi da me se ponizi. NBC=CNN”. Trump je u intervjuu Reutersu u veljači rekao kako želi da američki nuklearni arsenal bude “veći od drugih”.

I druge zemlje se naoružavaju

Danska vlada želi u idućih pet godina povećati obrambeni proračun za 20 posto kao odgovor na pojačanu vojnu aktivnost Rusije na istoku i sjeveru Europe. “Rusija ulaže goleme novce u svoju vojsku i održava velike vojne vježbe na Baltičkom moru i uz granice baltičkih država, kršeći međunarodna pravila i načela”, priopćila je vlada.

Kabinet premijera Larsa Lokkea Rasmussena stoga je predložio postupno povećanje obrambenog proračuna za 20 posto u idućih pet godina, odnosno dodatnih 762 milijuna dolara. To uključuje osnivanje nove brigade od 4000 vojnika koja bi djelovala u baltičkoj i nordijskoj regiji, opremljena protuzračnim raketama, tenkovima, topništvom i protupodmorničkim sredstvima.

Vladinim bi se prijedlogom izdvajanje za obranu povećalo s prošlogodišnjih 1.2 posto BDP-a na 1.3 posto 2023. Prijedlog dolazi u vrijeme pojačanog straha u nordijskoj i baltičkoj regiji zbog jačanja ruske vojne snage.

Veći dio zapadnih zemalja zabrinut je zbog ruskih akcija od 2014. kada je Moskva pripojila ukrajinski crnomorski poluotok Krim i podržava proruske separatiste na istoku Ukrajine u ratu koji je odnio više od 10.000 života.

You may also like

0 comments