Home Energetika Trump uvodi nove carine, burze pod pritiskom, cijena nafte pala

Trump uvodi nove carine, burze pod pritiskom, cijena nafte pala

by Agencije

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi pali, a pod najvećim su pritiskom bile dionice tehnološkog i potrošačkog sektora, dok se čekala odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o novim carinama na uvoz kineskih proizvoda.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Dow Jones oslabio je 92 boda ili 0,35 posto, na 26.062 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,56 posto, na 2.888 bodova, a Nasdaq indeks 1,43 posto, na 7.895 bodova. Pritisak na tržišta posljedica je ponovnog jačanja trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, nakon poruka iz američke vlade da bi Trump već u ponedjeljak mogao uvesti daljnje carine na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode.

[/vc_column][/vc_row]

Polovicom prošloga tjedna činilo se da su tenzije između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava popustile jer je Washington predložio, a Peking prihvatio novi krug pregovora. No, sada Washington ponovno prijeti novim carinama, dok Peking poručuje da će uzvratiti istim mjerama i da bi mogao odustati od predloženog novog kruga pregovora kasnije ovog mjeseca, ako Trump uvede nove carine.

Moguće je, također, da Kina uvede ograničenja na prodaju komponenata američkim kompanijama, koristeći ‘izvozna ograničenja’ kako bi se poremetili nabavni lanci. „Ovo je već šesti ili sedmi put da se priča o ovoj rundi carina. Dokle god Trump opušteno podiže carine, dotle vjeruje da pobjeđuje”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u fondu Kingsview Asset Management.

Najviše su jučer pale cijene dionica u tehnološkom i potrošačkom sektoru, kojima bi nova runda carina mogla najviše naštetiti. S&P indeks potrošačkog sektora skliznuo je 1,3, a tehnološkog 1,4 posto. Pritom je cijena dionice Applea, koji je nedavno upozorio da bi mu nove carine štetile jer bi mu porasli troškovi poslovanja s obzirom da mnoge komponente uvozi iz Kine, potonula više od 2,5 posto. Dionica Amazon.coma pojeftinila je, pak, više od 3 posto, dok su cijene Facebooka, Netflixa i Alphabeta skliznule između 1 i 3,9 posto. Još je više, 4,2 posto, pala cijena dionice Twittera, nakon što je brokerska kuća MoffettNathanson upozorila na zabrinjavajući rast troškova poslovanja te društvene mreže.

Od 11 sektora S&P 500 indeksa, jučer su četiri zabilježila pad, a sedam blagi rast. Nakon zatvaranja Wall Streeta, Trump je objavio odluku o uvođenju 10-postotnih carina na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode i zaprijetio daljnjim carinama na još 267 milijardi dolara kineskog uvoza ako Peking odgovori mjerama koje bi pogodile poljoprivrednike ili industrije.

[quote_box name=””]

Američki predsjednik Donald Trump naredio je ministarstvu pravosuđa da odmah deklasificira dodatne informacije povezane s istragom o mogućem miješanju Rusije u američke izbore, objavila je u ponedjeljak Bijela kuća.

Među dokumentima za koje je Trump naredio ministarstvu i čelniku državne obavještajne službe da objave su 20 dodatnih stranica FBI-jevih naloga za nadzor povezanih s njegovim bivšim savjetnikom iz kampanje Carterom Pageom. Američki predsjednik je naredio i objavu izvještaja razgovora FBI-ja sa službenikom ministarstva Bruceom Ohrom, vezano za istragu oko Rusije, priopćila je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders.

Trump je naredio i ministarstvu pravosuđa da javno objavi tekstualne poruke oko istrage o Rusiji bivšeg direktora FBI-ja Jamesa Comeya, bivšeg zamjenika direktora te organizacije Andrewa McCabea, kao i drugih bivših i sadašnjih zaposlenika ministarstva, među kojima je i nedavno smijenjen agent FBI-ja Peter Strzok koji je slao poruke u kojima je podcjenjivao Trumpovu kandidaturu za predsjednika.

Republikanski čelnik je Comeya smijenio u svibnju 2017., prvo tvrdeći da je to učinio zbog istrage o Rusiji, no odbacivši to u svibnju ove godine. McCabeu je ostavku dao ministar pravosuđa Jeff Sessions u ožujku. Trumpovi zahtjevi posljednji su u nizu napada na ministarstvo pravosuđa za koje zajedno sa svojim republikanskim saveznicima tvrdi da vodi pokvarenu istragu o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine.

Demokrati kažu kako Trump politizira tu istragu kako bi zaštitio Bijelu kuću. Glasnogovornica FBI-ja odbila je komentirati predsjednikovu direktivu, no jedan izvor upoznat s procesom otkrio je kako ni ta agencija ni ministarstvo ne znaju kako bi proces deklasifikacije trebao izgledati u ovom slučaju jer ih je Trumpova naredba iznenadila.

Adam Schiff, demokrat iz obavještajnog odbora američkog Kongresa, žestoko je kritizirao predsjednika. “Predsjednik Trump je u očiglednoj zloporabi moći odlučio intervenirati u istragu u tijeku tako što je naredio selektivnu objavu materijala za koje vjeruje da mogu pomoći njegovoj pravnoj obrani, te smatra da će time progurati lažni narativ”, rekao je demokrat. Schiff je istaknuo kak su mu FBI i ministarstvo pravosuđa ranije rekli da će objavu tih materijala smatrati crvenom linijom koja se ne smije prijeći jer će ugroziti izvore i metode istrage.

S druge strane, republikanac Matt Gaetz hvali ovu direktivu. “Ovi dokumenti će američkom narodu otkriti dio sustavne korupcije i pristranost na najvišim razinama ministarstva i FBI-ja, uključujući i upotrebu alata naše obavještajne zajednice za stranačke interese”.

[/quote_box]

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale nakon što je Washington uveo dodatne carine na uvoz kineskih proizvoda, što je razbuktalo tenzije između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,3 posto, skliznuvši drugi dan zaredom. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,7 posto, dok su u Južnoj Koreji i Tokiju porasle između 0,2 i 1,5 posto. U minusu su trenutno i američki terminski indeksi, oko 0,2 posto, što najavljuje oprezno trgovanje na Wall Streetu u utorak, nakon što su jučer cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi pale.

Sinoć je, nakon zatvaranja Wall Streeta, predsjednik SAD-a Donald Trump objavio odluku o uvođenju 10-postotnih carina na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode i zaprijetio daljnjim carinama na još 267 milijardi dolara kineskog uvoza ako Peking odgovori mjerama koje bi pogodile poljoprivrednike ili industrije. „Trumpova objava prekinula je nadu u pregovore između dva rivala. Treba biti spreman za nastavak rizičnijeg razdoblja na tržištima”, pišu analitičari ING-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Polovicom prošloga tjedna činilo se da su tenzije između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava popustile jer je Washington predložio, a Peking prihvatio novi krug pregovora. No, nakon novih carina Washingtona čeka se odgovor Pekinga. Agencija Bloomberg piše da će kineski zamjenik premijera Liu He sazvati sastanak u utorak ujutro kako bi se razmotrili mogući odgovori na nove carine.

Posljednjih dana Peking je poručivao da bi mogao uzvratiti istim mjerama i odustati od predloženog novog kruga pregovora ako Trump uvede nove carine. Signalizirao je, također, da bi Kina mogla uvesti ograničenja na prodaju komponenata američkim kompanijama, koristeći izvozna ograničenja kako bi se poremetili nabavni lanci.

Neki analitičari kažu da je zasad reakcija na tržištima nejaka jer se Trumpova odluka o carinama očekivala, pa je već ugrađena u cijene investicija. No, čeka se odgovor Pekinga. „Ne očekujem rješenje sukoba između Kine i SAD-a dok ne prođu izbori za američki Kongres u studenom, a moguće je da sukob potraje i do početka 2019.”, kaže Shane Oliver, ekonomist u tvrtki AMP Capital Investors.

I na valutnim tržištima jutros vlada oprez dok se čeka daljnji razvoj situacije. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,46 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,94 boda. Pritom se cijena dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 111,95 jena, kao i jučer u ovo doba. No, dolar je oslabio u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura dosegnuo 1,1690 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1625 dolara.

A cijene su nafte pale jer bi eskalacija trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine mogla izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i slabljenje potražnje za energentima. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 40-ak centi, na 77,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 25 centi, na 68,70 dolara.

Related Posts