Nove izvršne odredbe
Trumpova administracija u SAD-u započela je niz poteza usmjerenih protiv Kine, uključujući ograničenja ulaganja, trgovine i drugih pitanja, što povećava rizik od pogoršanja odnosa između dviju vodećih svjetskih ekonomija. Nedavno je predsjednik Donald Trump izdao memorandum kojim se Odboru za strana ulaganja u SAD-u (CFIUS) nalaže da ograniči kineska ulaganja u tehnologiju, energetiku i druge strateške sektore. Također je pozvao meksičke dužnosnike da uvedu vlastite carine na kineski uvoz, što dolazi nakon preseljenja nekih kineskih tvrtki u Meksiko kako bi izbjegle carine iz Trumpovog prvog mandata.
SAD je predložio naknade na korištenje trgovačkih brodova proizvedenih u Kini kako bi suzbio dominaciju te zemlje u brodogradnji, što je dovelo do pada dionica kineskih brodarskih tvrtki u ponedjeljak. Referentni indeks CSI 300 pao je za 0,2%, dok je juan u trgovanju na kopnu porastao za 0,1% na 7,2480 prema dolaru do 16:21 po šangajskom vremenu. Ovi koraci zajedno predstavljaju najopsežnije i najsnažnije akcije protiv Pekinga u Trumpovom drugom mandatu te bi mogli zakomplicirati potencijalni trgovinski sporazum za smanjenje kineskog trgovinskog viška s SAD-om.
Memorandum upućen CFIUS-u, koji naziva Peking “stranim protivnikom”, ističe potrebu zaštite ključnih američkih resursa poput tehnologije, poljoprivrednih zemljišta i prirodnih bogatstava, što se smatra najutjecajnijim potezom u nizu mjera. Martin Chorzempa iz Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju smatra da ovo razočarava Peking, koji se nadao ponuditi velika ulaganja u SAD kao ustupak u pregovorima. Kineska ulaganja u Sjevernu Ameriku već su pala krajem prošle godine ispod razina viđenih tijekom pandemije, a nova ograničenja dodatno otežavaju oporavak.
Nakon objave memoranduma, Peking je pozvao Washington da prestane s “oružjem ekonomskih i trgovinskih pitanja”, upozoravajući da bi jačanje sigurnosnih provjera poslovnih veza ozbiljno narušilo povjerenje kineskih tvrtki koje ulažu u SAD. Memorandum također predlaže reviziju poreznog sporazuma iz 1984. koji oslobađa pojedince i tvrtke dvostrukog oporezivanja, što bi, prema Chorzempi, unijelo nesigurnost i kompliciralo život investitorima. Osim toga, ponovno se pokreće pitanje računovodstvenih praksi stranih tvrtki poput Alibabe i JD.com koje trguju na američkim burzama, uz najavu strožeg provođenja pravila.
Trumpova administracija također je predložila ograničenja ulaganja američkih mirovinskih i zakladnih fondova u kineske visokotehnološke sektore te reviziju strukture “variable interest entity” koju kineske tvrtke koriste za listanje na američkim burzama. Plan za naknade na kineske brodove uključuje zahtjev da dio američkih proizvoda prevoze američki brodovi, što proistječe iz istrage o praksama Pekinga u pomorstvu započete u Bidenovoj administraciji. Kina, koja kontrolira oko polovice globalnih kapaciteta brodogradnje s flotom vrijednom 255,2 milijarde dolara, suočava se s padom dionica tvrtki poput Cosco Shipping Holdings Co., dok SAD jača pritisak na trgovinske i ekonomske odnose.