Analiza
Cijene nafte na međunarodnim tržištima doživjele su značajan pad u srijedu, dosegnuvši razinu od oko 59 dolara po barelu, što je izazvala eskalacija trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Ovaj sukob, obilježen uzajamnim uvođenjem carina, raspirio je strah od globalne recesije koja bi mogla značajno smanjiti potražnju za energentima. U ovom članku analiziramo uzroke i posljedice ovog trenda, uzimajući u obzir najnovije podatke s tržišta i reakcije ključnih igrača.
SAD je u srijedu podigao carine na kineski uvoz s 34 na 84 posto, dok je Peking uzvratio istom mjerom, povećavši carine na američku robu na 84 posto. Kada se uzmu u obzir dodatni nameti iz prethodnih mjeseci, kineski uvoz u SAD sada je opterećen carinama od čak 104 posto, dok je američki predsjednik Donald Trump najavio daljnje povećanje na 125 posto, stupajući na snagu odmah. Ove mjere smanjuju izglede za brzo rješenje sukoba između dviju najvećih svjetskih ekonomija, što izaziva zabrinutost na globalnoj razini.
Prema Ye Lin iz Rystad Energyja, agresivan kineski odgovor povećava rizik od recesije, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za globalno gospodarstvo. Trgovinski rat ugrožava kineski udio u rastu potražnje za naftom, koji se procjenjuje na 50 do 100 tisuća barela dnevno. Ipak, potencijalni gubitak mogao bi biti ublažen snažnijim poticajima za domaću potrošnju u Kini, što bi donekle amortiziralo udar na tržište nafte.
Na londonskom tržištu cijena barela nafte pala je za 3,63 dolara, dosegnuvši 59,12 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen sličan pad, s cijenom od 55,99 dolara po barelu. Ovaj pad odražava nesigurnost koju je izazvala eskalacija trgovinskog sukoba. U četvrtak su cijene dodatno oslabile, s Brent fjučersima koji su pali za 39 centi na 65,09 dolara, dok su fjučersi na američku naftu WTI pali za 29 centi na 62,06 dolara.
Pad cijena nafte nije ograničen samo na zapadna tržišta. U Rusiji je cijena barela prvi put pala ispod granice od 60 dolara koju je postavila skupina G7, što dodatno komplicira situaciju za ruske izvoznike suočene s prijetnjom sankcija za prijevoz skupljih barela. Oštrina pada ublažena je samo nagovještajima snažnije potražnje u SAD-u, gdje su zalihe nafte neočekivano pale za 1,1 milijun barela prošli tjedan, prema podacima udruge API, dok su analitičari očekivali rast zaliha.
Dok trgovinski rat izaziva nesigurnost na strani potražnje, ponuda nafte na globalnom tržištu raste. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici, uključujući Rusiju, najavili su povećanje opskrbe za 411 tisuća barela dnevno u svibnju, temeljeći odluku na procjeni stabilnog odnosa ponude i potražnje. Međutim, ova odluka dolazi u trenutku kada tržište već pokazuje znakove prezasićenosti, što dodatno pritišće cijene nafte prema dolje.
Analitičari ING-a upozoravaju da neizvjesnost uzrokovana trgovinskim ratom i povećana ponuda stvaraju nepovoljno okruženje za cijene nafte. Tržište Brent nafte prešlo je u kontango, što signalizira bolje opskrbljeno tržište u budućnosti, ali i smanjenje optimizma među ulagačima. Helima Croft iz RBC Capital Markets opisala je trenutnu situaciju kao “toksičnu kombinaciju” straha od recesije i rastuće ponude nafte.
Pored trgovinskog rata i povećane ponude, tržište nafte suočava se s dodatnim izazovima. Na primjer, Keystone naftovod iz Kanade u SAD ostao je zatvoren nakon izlijevanja nafte u Sjevernoj Dakoti, što je privremeno smanjilo opskrbu i pružilo određenu potporu cijenama. S druge strane, Kaspijski naftovodni konzorcij nastavio je s utovarom nafte na Crnom moru nakon ukidanja ograničenja ruskog regulatora, što povećava globalnu ponudu.
U međuvremenu, predstojeći pregovori između SAD-a i Irana u Omanu mogli bi dodatno zakomplicirati situaciju. Uspješni pregovori o iranskom nuklearnom programu mogli bi rezultirati povratkom iranske nafte na svjetsko tržište, što bi dodatno pritisnulo cijene.
Trgovinski rat između SAD-a i Kine izazvao je val nesigurnosti na globalnom tržištu nafte, uzrokujući pad cijena i povećavajući strah od recesije. Istodobno, povećana ponuda od strane OPEC-a i drugih proizvođača dodatno komplicira situaciju, stvarajući višak nafte na tržištu. Dok se kratkoročni izgledi čine nepovoljnima, dugoročni razvoj situacije ovisit će o ishodu trgovinskih pregovora i sposobnosti globalnih gospodarstava da se prilagode novim uvjetima. U trenutnom okruženju, tržište nafte ostaje izuzetno volatilno, a ulagači i analitičari pomno prate svaki novi razvoj događaja.
