Home TribinaAnalize Trump ili Biden, na koga će se okladiti Kina

Trump ili Biden, na koga će se okladiti Kina

by Energypress.net

Analiza želja Pekinga

Donald Trump je kao predsjednik uveo mjere za otežavanje prodora Kine na američko tržište, a Joe Biden je nastavio tu politiku. Čiju pobjedu na predsjedničkim izborima priželjkuje Peking?

Ključno predizborno obećanje Donalda Trumpa uoči američkih predsjedničkih izbora 2016. godine bilo je obuzdavanje napretka Kine, koja je već tada prijetila svrgavanjem Sjedinjenih Država s pozicije najvećeg svjetskog gospodarstva.

Pozivajući se na nepoštenu trgovinsku praksu Pekinga koja uključuje plasiranje jeftinih proizvoda na globalno tržište, ometanje pristupa kineskom domaćem tržištu i krađu intelektualnog vlasništva, Trump je obećao da će nametnuti carine azijskom rivalu i vratiti proizvodnju u SAD, piše DW.

Prve mjere počele su stupati na snagu godinu dana nakon Trumpove pobjede, one su se odnosile na kineske solarne panele i perilice rublja, da bi se kasnije proširile na tisuće drugih proizvoda iz Kine. Ogromna promjena politike zaprepastila je Peking koji je odgovorio istim mjerama za američku robu.

Godine 2021. se očekivalo da će Bidenova administracija poništiti većinu onoga što se smatralo Trumpovim političkim greškama. Umjesto toga, demokratski predsjednik je bio čvrst i zadržao je većinu mjera. Zatim je nametnuo kontrolu izvoza američkih proizvoda visoke tehnologije, uključujući nedavno i napredne čipove koji se koriste za napajanje platformi umjetne inteligencije (UI) i vojnog hardvera.

“Biden je podigao ulog protiv Kine, dovodeći ga na novu razinu”, govori za DW Michele Geraci, profesor financija na Sveučilištu New York (NYU) u Shanghaiu. “Dok je Trump uglavnom gledao na rebalans trgovinskog deficita, Biden je obuzdavanje Kine učinio više filozofskim i političkim pitanjem”, dodaje on.

Biden se suočio s kritikom i studijama koje pokazuju da carine zapravo štete američkom gospodarstvu. Američko-kinesko poslovno vijeće utvrdilo je da je skoro četvrt milijuna američkih radnih mjesta izgubljeno kao rezultat te politike.

“Kada već uvedete carine Kini, vrlo je teško politički ih ukloniti, jer možete biti optuženi da ste previše meki”, rekao je za DW Antonio Fatas, profesor ekonomije na INSEAD Business School u Singapuru. “Mislim da je Biden napravio političku računicu da ih je bolje zadržati”, navodi on.

Nakon što je Biden došao na vlast dogodili su se važni geopolitički pomaci, uključujući i pitanje Tajvana. To je nagnalo demokratskog predsjednika da obeća da će američka vojska braniti tu otočnu državu u slučaju kineske invazije. Biden je tada zatražio podršku američkih saveznika.

David Sacks, suradnik za azijske studije u Vijeću za vanjske odnose (CFR) sa sjedištem u Washingtonu, u razgovoru za DW govori da je američka pozicija u Aziji mnogo jača pod Bidenom, navodeći jaču trilateralnu suradnju između SAD-a, Japana i Južne Koreje, kao i sličan sigurnosni pakt između SAD-a, Velike Britanije i Australije pod nazivom AUKUS, koji uključuje pomoć Canberri u nabavci podmornica na nuklearni pogon.

„Suradnja na području sigurnosti između SAD-a i Tajvana također je dostigla do sada neviđeno visoku razinu. Dakle, ako ste donositelj odluka u Pekingu, mislim da ne možete biti zadovoljni dinamikom u regiji pod Bidenom,” dodao je.

Bidenov embargo na čipove, koji je prvi put najavljen u listopadu 2022. i proširen na vrhunske UI čipove krajem prošle godine, sprečava prodaju poluvodiča koje su dizajnirali američki proizvođači čipova.

Peking je tehnološku dominaciju učinio ključnim elementom budućeg gospodarskog rasta zemlje, ali se vjeruje da je Kina 10 do 15 godina iza SAD-a što se tiče naprednog dizajna čipova.

Dok se američki kreatori politike nadaju da će zadržati tu prednost, embargo je samo ohrabrio Peking, koji je za naredno desetljeće planirao investirati 250 milijardi dolara (230 milijardi eura) u domaću proizvodnju čipova.

“Embargo na čipove i drugu visokotehnološku robu potpuno je loš”, smatra Geraci. “Kineski odgovor je samo: ‘Ako mi ga ne prodaš, napravit ću ga sam’.”

Ovaj profesor na NYU u Shanghaiu za DW objašnjava da će kineska ulaganja u proizvodnju čipova smanjiti jaz na oko 5 do 8 godina, ali što je još gore, SAD će izgubiti ključno izvozno tržište za svoje čipove.

Na pitanje koga bi Kina više voljela za predsjednika Sjedinjenih Država – Trumpa ili Bidena, Sacks odgovara da Peking ipak preferira kontinuitet s aktualnim demokratom. Razlog: mogućnost povećavanja carina na kinesku robu do 60 posto, kojima Trump prijeti.

“Kinezi ne vole Bidenovu politiku prema Kini, ali im je jasno kako bi mogle izgledati sljedeće četiri godine s njim. Trumpova nepredvidivost im se s druge strane ne sviđa, jer Kinezi su još uvijek prilično konzervativni i ne vole neizvjesnost”, rekao je on za DW.

Fatas iz INSEAD-a smatra da Kina može očekivati veća ograničenja američke trgovine ako Biden bude ponovo izabran, jer će Washington nastaviti obuzdavati ekonomske i vojne ambicije Pekinga.

“Hoće li ova ograničenja nestati u Bidenovom drugom mandatu? Sumnjam. Hoće li biti mnogo gore? Moguće. Ako Kina izazove probleme u vezi s Tajvanom ili Rusijom, što šteti interesima SAD-a, tada ćete vidjeti više sankcija”, govori Fatas.

Geraci pak vjeruje da bi Trumpova pobjeda bila bolja za odnose između SAD-a i Kine, i to u razgovoru za DW objašnjava ovim riječima: „Oni barem dijele zajedničku osnovu i mogu razgovarati. Ali s drugim Bidenovim mandatom Kina ne može promijeniti svoj autoritarni politički sustav kako bi zadovoljila SAD.”, donosi DW.

Related Posts