Troška za proračun nema, ali ustupaka ima

Odjeci dogovora s bankama
Gotovo četiri i pol godine nakon što je podignuta prva tužba protiv Republike Hrvatske na arbitražnom sudu u Washingtonu zbog konverzije kredita u švicarskom franku i 127 milijuna kuna sudskih troškova kasnije, država i banke postigle su nagodbu. Većina kreditora pristala je odustati od zahtjeva za nadoknadu najmanje 2,5 milijarde kuna štete zbog konverzije ‘švicarca’.

Dok Vlada tvrdi da dogovor ne uključuje kompromise s bankama, stručnjaci ističu da je ustupak bilo rezanje uplata premije osiguranja depozita, kontroverznog poteza u rastućoj neizvjesnosti zbog pandemije.

Dogovor je postignut sa Zagrebačkom, Raiffeisen, Erste & Steiermärkische te OTP-om, kao i PBZ-om te Sberbankom premda posljednje dvije nisu podnosile tužbe. Od osam banaka koje su odobravale kredite u švicarskom franku, dogovor ne uključuje Addiko ni Societe Generale, a koji je formalno otišao s domaćeg tržišta prodajom Splitske banke. S te dvije banke dijalog se nastavlja i pokušat će se doći do rješenja, diplomatski je ustvrdio ministar Marić. Na internetskim stranicama Međunarodnog arbitražnog suda za investicijske sporove (ICSID) u Washingtonu, koji je dio grupe Svjetske banke, već su notirane suspenzije postupaka do kraja lipnja (osim za Zabu) nakon čega bi procedura trebala biti formalno okončana. Prema riječima ministra financija, iznos od 2,5 milijardi potencijalnih obveza uključuje i postupke pri domaćim sudovima, a riječ je zahtjevu od 482 milijuna kuna na zagrebačkom Trgovačkom sudu.

“Suspenzija koja je stupila na snagu podrazumijeva da nema dodatnih radnji ni troškova. Ni sam dogovor ne donosi dodatne troškove”, rekao je Marić. Porezne obveznike ti su sporovi dosad stajali 127 milijuna kuna. Uime Republike Hrvatske postupak je vodilo Državno odvjetništvo te međunarodno odvjetničko društvo sa sjedištem u Londonu Volterra Fietta. Protiv Hrvatske u Washingtonu se vodi 13 postupaka, nakon najnovijeg dogovora bit će ih četiri manje. Među njima najzvučnija ime je onog mađarskog Mola u arbitraži ‘teškoj’ 385 milijuna dolara.

Ministar financija bio vrlo decidiran da država bankama za odustanak od arbitraže nije obećala ustupke ili buduće kompenzacije, rekavši da nikome nisu u cilju dugotrajni i neizvjesni procesi.

Dodao je da su banke prepoznale napore Vlade na stvaranju i unapređenju poslovnog okruženja kroz uskladbu standardima i direktivama Europske unije, ulazak u Europski tečajni mehanizam i uvođenje eura.

“Namjera svakog smanjivanja određenih troškova i tereta za poduzetnike, pa i banke, je da se taj novac kanalizira drugim putem, prema onima koji su ciljani, a u ovim okolnostima je više no potrebita aktivnost banaka u kratkom roku za kreditiranje gospodarstva i građana za likvidna sredstva, a u nekim idućim koracima i za nastavak investicijskih ciklusa, kada krenemo putem oporavka. To je na tragu i ovog ukupnog okvira o kojem govorimo”, rekao je.

Premda neće biti budućih ustupaka, država i banke ipak su imale mjesta za kompromis kroz smanjenje plaćanja premije osiguranja štednje. Iz bankarskih krugova često se može čuti da je trošak regulative u Hrvatskoj natprosječno visok, uključujući premiju osiguranja štednih depozita. Dok je prosjek u Europi 0,8% pokrivenosti ukupne štednje, u Hrvatskoj je 2,65% što banke godišnje stoji oko pola milijarde kuna. Budući da je usklada s direktivom stupila na snagu s 1. siječnja, banke prestale uplaćivati tu premiju jer je u fondu osigurane štednje prikupljeno više od zakonskog minimuma. Koliko će to biti privremeno i u kojem iznosu, tek će se vidjeti.

“Usporedio bih situaciju s odlukom da prestanete uplaćivati policu dodatnog zdravstvenog osiguranja jer imate osnovno nadajući se da vam neće biti potrebno jer ste mladi i zdravi. U Hrvatskoj je slučaj da imate visoku kapitaliziranost bankarskog sustava i visoku razinu izdvajanja za osiguranje štednje, ali vrijeme je takvo da vam polica osiguranja treba više nego ikada zbog Covida 19”, ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Naglašava da je i Hrvatska narodna banka vukla poteze u dijametralno suprotnom smjeru ograničavajući isplate dividendi, a sve s namjerom daljnjeg kapitalnog jačanja banaka u vrijeme rastuće neizvjesnosti.

“Iznos koji DAB ima za isplatu osigurane štednje dovoljan je za tri manje banke ili jednu srednje veličine. Iako je štednja koncentrirana u velikim bankama to je sustav koji funkcionira na povjerenju: kad imate reputacijski rizik stvari ne možete gledati statično”, podcrtava.

Tako se, nakon što je država 2015. za vrijeme Vlade Zorana Milanovića donijela Zakon o konverziji na isključivi trošak banaka što su stručnjaci kritizirali, a protiv je bio i HNB, danas pod pritiskom milijardi kuna potencijalnih obveza zatvara krug. Individualni rizici iz odnosa potrošač-banka postaju društveni rizik uz nadu da se neće materijalizirati.

Kompromis banaka i države kojoj će dogovor zasigurno ‘popeglati’ izglede javnih financija na putu za euro, zasigurno ima svojih argumenata, no postavlja se pitanje tajminga, posebice jer su se vjerojatnosti pandemije i dva razorna potresa u istoj godini mogle kalkulirati kao gotovo nevjerojatne.

Skepsu oko dogovora u utorak nisu skrivali u Udruzi Franak kojoj je “šokantno” da se dogovor objavio u vrijeme kada Ustavni sud odlučuje o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda, kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u kolektivnom predmetu franak. Prema najavama, Ustavni sud pravorijek bi trebao donijeti danas, a po Marićevim riječima arbitraže u Washingtonu i dogovor, “premda imaju isto ishodište”, ne bi trebale biti povezane. Na pitanje je li namjerava li HNB povlačiti neke “blagonaklone” poteze i je li bilo takvih obećanja bankama, regulator odgovara negativno.

“Stopa adekvatnosti kapitala i obvezne pričuve banaka nisu i ne mogu biti predmetom pregovora. U sklopu bliske suradnje s ESB-om, kao i u svojstvu makroprudencijalnog tijela, HNB će mjerama osigurati adekvatne razine kapitala banaka u RH i neće mijenjati odluku kojom je stopa obvezne pričuve smanjena s 12% na 9% u cilju oslobađanja dodatne likvidnosti koja je tada, u jeku prvog pandemijskog vala, bankovnom sustavu te posljedično cijelom gospodarstvu trebala omogućiti da lakše prebrodi kriznu situaciju”, poručuje regulator. U Hrvatskoj udruzi banaka u utorak nisu komentirali dogovor, piše Poslovni dnevnik

You may also like

0 comments