Trošak konverzije kredita velik, a korist je mala

Simulacije pokazuju da će operacija konverzije švicaraca u eurske kredite stajati oko 13 milijardi kuna, a rezultat će biti samo 8 posto manje mjesečne rate kredita! Banke će na konverziji izgubiti oko 6 milijardi kuna imovine, središnja banka ostat će bez 800 milijuna eura deviznih rezervi, a proračun bez milijardu kuna poreza na dobit! Ipak, dužnici će proći lošije od očekivanja jer će većinu onoga što dobiju na brisanju glavnice izgubiti na rastu kamatne stope. K tome, problemi ljudi koji ne mogu vraćati kredite ostaju.

Prosječna cijena eurskih stambenih kredita bila je u zadnjih desetak godina između 5,5 i 6,4 posto, dok su franci uvijek bili jeftiniji, osim 2011. godine. Od početka 2014. godine kamate na švicarce su 3,2 posto, što je 2,6 postotnih bodova niže nego za prosječne eurske kredite. Simulacije tako pokazuju da bi preračunavanje kredita u eurske prema početnom tečaju smanjilo vrijednost glavnice za četvrtinu, ali bi istovremeno moglo dići ukupni trošak kamata za petinu. Udruga Franak objeručke je prihvatila ponudu Vlade jer bi konverzija ipak donijela mirniji san dužnika, no financijska vrijednost cijele operacije mogla bi dosegnuti oko 13 milijardi kuna, što je polovica vrijednosti svih kredita u francima, piše Večernji list.

Evo i zašto. Hrvatska narodna banka procijenila je da će nas konverzija stajati između 700 i 800 milijuna eura deviznih rezervi, državni proračun ostat će bez poreza na dobit koji bi platile banke u iduće dvije godine, a ne smije se podcjenjivati ni značaj gubitka banaka jer će ga oni na ovaj ili onaj način prebaciti na leđa ostalih korisnika kredita. Kada bi banke zakon naknadno rušile na Ustavom sudu, jer se Vlada retroaktivno miješa u ugovorno-pravni odnos, država bi im povrh poreznog gubitka morala nadoknaditi štetu koja se procjenjuje na 11- 12 posto kapitala banaka. Istina, ono što izgube kroz glavnicu, banke će dobiti kroz veće kamate, ali to neće umanjiti financijski efekt jednokratnog otpisa. Gubitak u deviznim rezervama nastat će jer će banke morati otpisati imovinu u stranoj valuti na teret vlastitog kapitala koji je u kunama. Pojednostavnjeno, banke će kupovati eure da bi se riješile obveza u francima. Kako HNB nema franaka, bankama će prodavati eurske devizne rezerve kako ta zamršena transakcija ne bi ugrozila tečaj domaće valute. Uostalom, nešto se slično već dogodilo u veljači, kad je HNB potrošio oko pola milijarde eura deviznih rezervi da pokrije zamrzavanje tečaja franka na godinu dana.

Ipak, manje je poznato da je Lalovčev prijedlog konverzije kredita u eure za banke gotovo jednako skup kao i sadašnje stanje, ali s tom razlikom što bi one s konverzijom gubitak morale podnijeti jednokratno, a ovako ga razvlače kroz godine. Švicarci su bankama postali neisplativ kreditni proizvod onog trenutka kad je kamata na te kredite fiksirana na 3,23 posto, a procjenjuje se da godišnje na njima gube oko 400 milijuna kuna. Predsjednik Vlade Milanović kazao je u Splitu da se sigurno ide na konverziju i da će građani koji imaju kredite u francima “gotovo potpuno” biti izjednačeni s onima koji imaju kredite u eurima. Provedba neće biti po poljskom modelu, gdje deset posto konverzije ide na teret dužnika, a 90 posto na teret banaka, ali uz socijalne kriterije – za prvi stan, stanove manje od 100 kvadrata i stanove gdje su obveze veće od vrijednosti nekretnine. – Naravno da smo gledali što rade i drugi, ali smo se odlučili na naše rješenje vodeći jako računa o tome da banke ne pate i da se ne naruši njihova profitabilnost jer i one imaju investitore koji daju novac bankama da im nešto zarade – rekao je Milanović.

You may also like