Home Energetika Trgovinsko primirje podiglo cijenu nafte

Trgovinsko primirje podiglo cijenu nafte

by Energypress.net

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 62 dolara nakon što su SAD i Kina dogovorili 90-dnevno primirje u trgovinskom sporu uoči ovotjednog sastanka Organizacije zemalja izvoznica-nafte (OPEC)-a na kojem se očekuje sporazum o ograničenju opskrbe.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 2,29 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,75 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 2,07 dolara višoj cijeni, od 53 dolara. Na sastanku skupine 20 vodećih gospodarstava svijeta G20 proteklog vikenda u Argentini Kina i Sjedinjene Države dogovorile su se da neće uvoditi dodatne carine barem idućih 90 dana, do završetka pregovora o aktualnim sporovima.[/vc_column][/vc_row]

Trgovinski rat dva vodeća svjetska gospodarstva pritisnuo je svjetsku trgovinu, potpirujući bojazni od usporavanja gospodarstva. Nafta nije na popisu proizvoda koji su suočeni s potencijalnim carinama ali trgovci kažu da se pozitivan utjecaj sporazuma osjeća i na tržištu nafte. Dodatnu potporu tržišta su danas crpila i iz najave da će kanadska pokrajina Alberta prisiliti proizvođače da smanje proizvodnju za 8,7 posto ili 325 tisuća barela dnevno kako bi se riješio problem uskog grla u cjevovodima koje je potaknulo rast zaliha sirove nafte.

U fokusu je tržišta i sastanak članica OPEC-a krajem ovog tjedna na kojem će se odlučivati o proizvodnoj politici. Očekuje se da će grupa zajedno s Rusijom dogovoriti smanjenje opskrbe. “Tržišta očekuju znatan pad proizvodnje budući da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će nastaviti suradnju sa Saudijskom Arabijom na području naftne opskrbe”, rekao je Hussein Sayed, glavni tržišni strateg iz brokerske kuće FXTM.

Ruska proizvodnja sirove nafte u studenom je smanjena na 11,37 milijuna barela dnevno, s najviše razine u razdoblju nakon raspada Sovjetskog saveza od 11,41 milijun barela, zabilježene u listopadu, pokazali su podaci ministarstva energetike “Od Argentine do Alberte, na tržištu nafte dominiraju vijesti o ograničenju opskrbe”, opisuje stanje na tržištu Norbert Rucker iz švicarske banke Julius Baer.

“Poboljšano raspoloženje na tržištu vjerojatno će protegnuti današnji rast cijena na vrlo kratko razdoblje pred nama”, dodao je Rucker. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 58,33 dolara, što znači da je porasla 24 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.

[quote_box name=””]

Lideri Kine i Amerike, predsjednici Xi Jinping i Donald Trump, tijekom vikenda na sastanku skupine G20 u Buenos Airesu razgovorali su o međusobnim trgovinskim odnosima, a ishod tih razgovora s velikom su pozornošću pratili i šefovi europskih kompanija.

Prema Reutersovoj analizi izvješća europskih kompanija, “prehlada” kineskog gospodarstva zbog trgovinskog rata mogla bi za dio najvećih europskih kompanija prerasti u vrlo ozbiljnu “gripu”. Kako Trumpova trgovinska politika utječe na Europu vrlo se lijepo vidi u ovogodišnjoj izvedbi njemačkog burzovnog indeksa DAX. Za ovu godinu indeks bilježi minus od 12,5 posto.

Rezultat i ne čudi s obzirom da njegovih 30 sastavnica približno šest posto prihoda, odnosno oko 80 milijardi eura ostvaruje u Kini. Inače, njemačka bilateralna trgovina s Kinom lani je dosegla rekordnih 188 milijardi eura. Od javnosti poznatijih kompanija najizloženiji je Adidas koji petinu prihoda ostvaruje na najvećem svjetskom tržištu. BMW će ove godine 18 posto prihoda ostvariti u Kini, a Volkswagen 14 posto.

Međutim, zabrinutost investitora ne ograničava se samo na Njemačku. Istraživanje koje je za Reuters provela poslovna platforma AlphaSense, od srpnja do rujna u komunikaciji s analitičarima predstavnici europskih kompanija iz sastava indeksa MSCI Europe tri puta više su spominjali utjecaj usporavanja kineskog gospodarstva na poslovne rezultate. Konkretno, u drugom je tromjesečju 16 kompanija spomenulo analitičarima usporavanje u Kini, a kvartal kasnije čak 49 njih.

Općenito spominjanje Kine skočilo je sa 361 na 540 slučajeva. “Europa je vrlo snažno izložena, to je otvorena ekonomija i burze to već odražavaju”, komentirao je Emmanuel Cau, analitičar europskih dionica u britanskoj banci Barclays.

Podaci banke Morgan Stanley pokazuju da su među europskim kompanijama u najtežem položaju rudarske tvrtke i metalurški sektor, zbog “gladi” kineskog gospodarstva za sirovinama i potrebama za čelikom. Naime, britanski KAZ Minerals 76 posto ovogodišnjih prihoda ostvarit će na kineskom tržištu, a BHP 59 posto. Metalurškom divu ArcelorMittalu 49 posto prihoda dolazi iz Kine kao i njemačkoj čeličani Salzgitter i austrijskoj Voestalpine.

Osim teškoj industriji, trgovinski rat predstavlja veliki problem i proizvođačima luksuzne robe, poput francuskog Keringa – vlasnika brenda Gucci – i švicarskog proizvođača satova Richemont koji u Kini zarađuju četvrtinu prihoda.

Ekonomski analitičari ne očekuju da će se američko-kineske trgovinske razmirice tako brzo razriješiti. “Teško je očekivati da će Kina biti u mogućnosti ili će htjeti ponuditi dovoljno ustupaka kako bi zadovoljila američke zahtjeve. Stoga situacija može postati gora”, ocjenjuje britanska ekonomistica Melanie Baker. Toga su očito svjesni i u Njemačkoj. Dok se donedavno prisutnost njemačkih kompanija u Kini smatrala prednošću, novi strateški dokument utjecajne njemačke industrijske federacije BDI pozvao je članice na smanjenje ovisnosti o kineskom tržištu, piše Poslovni dnevnik.

[/quote_box]

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je rekao da su Washington i Peking učinili veliki korak naprijed pošto su se za vikend dogovorili da neće uvoditi nove carine nakon nekoliko mjeseci rastućih napetosti.

Trump i kineski predsjednik Xi Jinping dogovorili su primirje u trgovinskom ratu u subotu na rubu summita G20 u Buenos Airesu. “Moj sastanak u Argentini s kineskim predsjednikom Xijem bio je izvanredan. Odnosi s Kinom su VELIK korak naprijed!”, napisao je parafrazirajući poznatu rečenicu kineskog revolucionara Mao Zedonga. Dogodit će se vrlo dobre stvari”, napisao je Trump na Twitteru.

Peking je pristao smanjiti carine ispod dosadašnjih 40 posto na automobile proizvedene u SAD-u i kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda, što će odmah stupiti na snagu, a SAD će na 90 dana odustati od najavljenog podizanja carina ranije planiranog za 1. siječnja.

Ipak, Bijela je kuća rekla da će postojeće carine od 10 posto na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineskih dobara, biti podignute na 25 posto, ako se dogovor ne postigne unutar 90 dana. Dvije su strane također pristale početi razgovore o načinu rješavanja drugih problema, što uključuje pitanje zaštite intelektualnog vlasništva, necarinske barijere i kibernetičke krađe.

Američki ministar financija Steven Mnuchin rekao je u ponedjeljak u intervjuu za CNBC da će trgovinske pregovore predvoditi predsjednik Trump. Agencija AFP piše da je začuđujuće da je Trump uporabio Maovu rečenicu o “velikom skoku (koraku) naprijed” u pozitivnom tonu. Kampanja kolektivizacije od 1958. do 1961., koju je pokrenuo Mao izazvala je jednu od najsmrtonosnijih gladi u modernoj povijesti s desecima umrlih.

Related Posts