Analiza
Globalno tržište nafte suočava se s turbulentnim razdobljem, obilježenim padom cijena na najniže razine u posljednje četiri godine. Cijena barela sjevernomorske nafte Brent kreće se oko 66,60 dolara, dok je zapadnoteksaška nafta WTI na razini od 62,74 dolara. Glavni uzroci ove volatilnosti leže u eskalaciji trgovinskog rata između SAD-a i Kine, neočekivanom povećanju proizvodnje od strane OPEC+ saveza te unutarnjim nesuglasicama unutar kartela. Ovi čimbenici zajedno stvaraju nesigurnost koja utječe na raspoloženje ulagača i cijene energenata.
Trgovinski sukob između dviju najvećih svjetskih ekonomija dominira tržišnim sentimentom. SAD je najavio carine od 145 posto na kineski uvoz, dok je Peking uzvratio carinama od 125 posto na američku robu. Ove mjere izazvale su strahovanja od globalne recesije, što bi značajno smanjilo potražnju za naftom, posebice u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte. Prema prognozama američke Uprave za energetske informacije (EIA), globalna potrošnja nafte u 2025. porast će za samo 0,9 milijuna barela dnevno, što je 0,4 milijuna manje od prethodnih procjena. Analitičar PVM-a John Evans ističe da trgovinski rat zasjenjuje čak i nuklearne pregovore između SAD-a i Irana te nesuglasice unutar OPEC-a.
Kontradiktorne izjave iz Washingtona i Pekinga dodatno povećavaju nesigurnost. Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da su pregovori u tijeku, dok Peking to negira. Prema Garyju Cunninghamu iz Tradition Energyja, neuspjeh pregovora mogao bi dovesti do značajnog pada potražnje za naftom iz Kine, što bi dodatno pritisnulo cijene.
Organizacija zemalja izvoznica nafte i njenih saveznika (OPEC+) suočava se s unutarnjim izazovima koji dodatno destabiliziraju tržište. Kartel je u svibnju povećao proizvodnju za 411 tisuća barela dnevno, tri puta više od prvotno planiranih 122 tisuće. Ova odluka, zajedno s trgovinskim napetostima, dovela je do pada cijene Brent nafte na oko 60 dolara po barelu, iako se od tada donekle oporavila. Skupina planira daljnje povećanje opskrbe u lipnju, o čemu će se raspravljati na sastanku 5. svibnja.
Međutim, unutarnje nesuglasice unutar OPEC-a otežavaju koordinaciju. Kazahstan, zajedno s Irakom, krši dogovorene proizvodne kvote, dajući prednost nacionalnim interesima. Kazahstanski ministar energetike Erlan Aqkenjenov odbacio je pritiske za usklađivanje proizvodnje, naglašavajući da država ne može značajno smanjiti output te razmatra čak i preispitivanje članstva u OPEC-u. Ove tenzije dovele su do pada povjerenja u jedinstvo kartela, što je analitičar BNP Paribasa Aldo Spanjer naveo kao ključni razlog za medvjeđi sentiment na tržištu.
Saudijska Arabija, kao vodeća sila u OPEC-u, pokušala je disciplinirati članice koje prekomjerno proizvode ubrzanim povećanjem opskrbe u travnju, što je rezultiralo daljnjim padom cijena. No, Kazahstan je nastavio proizvodnju uobičajenim tempom, dodatno komplicirajući situaciju. Prema Zhou Miju iz Chaos Ternary Futuresa, unutarnja neslaganja unutar OPEC-a povećavaju rizike za opskrbu naftom, dok carinske napetosti pogoršavaju makroekonomsko raspoloženje.
Paralelno s trgovinskim i OPEC-ovim izazovima, tržišta pomno prate pregovore između Washingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu. Treći krug pregovora održan je u Muskatu, a iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi ostaje oprezan u pogledu njihovog uspjeha. Trumpova administracija postavila je rok od 60 dana za postizanje novog sporazuma, nakon što je tijekom prvog mandata istupila iz prethodnog dogovora. Uspješan dogovor mogao bi dovesti do ukidanja sankcija na iranski izvoz nafte, čime bi se na tržište vratila značajna količina sirove nafte, dodatno pritišćući cijene.
Smanjenje geopolitičkih napetosti između SAD-a i Irana smanjilo je strahovanja od vojne intervencije, što bi imalo katastrofalne posljedice za tržište nafte. Prema politologu Farisu Kočanu, SAD izbjegava poticanje izraelske intervencije zbog mogućih posljedica na cijene energenata.
Pad cijena nafte posebno pogađa zemlje Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA) čije gospodarstvo ovisi o izvozu nafte. Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, suočava se s ozbiljnim izazovima. Prema Jamesu Swanstonu iz Capital Economicsa, cijena barela iznad 100 dolara potrebna je za uravnoteženje saudijskog proračuna. Pri cijeni od 60 dolara, fiskalni deficit zemlje mogao bi doseći 62 milijarde dolara, više nego dvostruko više od planiranih 27 milijardi. Tim Callen, bivši predstavnik MMF-a za Saudijsku Arabiju, ističe da zemlja može upravljati nižim cijenama smanjenjem potrošnje i povećanjem zaduživanja, no to nije idealno rješenje.
Saudijska Arabija koristi prihode od nafte za financiranje ambicioznih projekata u sklopu plana Vizija 2030, uključujući futuristički grad NEOM i razvoj luksuznih turističkih destinacija. Pad cijena nafte može dovesti do odgode ovih projekata, posebice ako se smanji kapitalna potrošnja. Ipak, Saudijska Arabija ima jedne od najnižih troškova proizvodnje nafte, što joj omogućuje da izdrži niže cijene bolje od drugih proizvođača.
Unatoč trenutnom padu cijena, kratkoročni izgledi za naftu ostaju solidni zbog niskih zaliha, prema Aldu Spanjeru iz BNP Paribasa. Morgan Stanley predviđa da će Brent nafta u drugom tromjesečju ostati u visokim 60-ima, ali upozorava na značajan višak opskrbe u 2026. godini. Struktura Brentove terminske krivulje pokazuje neobičan oblik, s naznakama kratkoročne nestašice i dugoročnog viška, što je rijetkost u posljednjih 30 godina.
Rebecca Babin iz CIBC Private Wealth Groupa sugerira da bi sporiji rast proizvodnje u SAD-u mogao ublažiti pritisak na OPEC-ove planove za smanjenje proizvodnje, no nesigurnost oko jedinstva kartela i dalje ograničava potencijal rasta cijena. Ako se gospodarski pokazatelji pogoršaju, rizik od daljnjeg pada cijena postaje značajan.
Tržište nafte nalazi se na raskrižju, potreseno trgovinskim ratom, unutarnjim sukobima u OPEC-u i potencijalnim promjenama u opskrbi iranske nafte. Dok kratkoročni izgledi nude određenu stabilnost zahvaljujući niskim zalihama, dugoročni rizici ostaju visoki. Zemlje poput Saudijske Arabije suočavaju se s izazovima u financiranju svojih ambicioznih planova, dok globalna gospodarstva čekaju ishod pregovora između SAD-a i Kine. U ovom nesigurnom okruženju, cijene nafte vjerojatno će ostati pod pritiskom, s potencijalom za daljnje fluktuacije u nadolazećim mjesecima.
