Treba ublažiti zahtjeve otmičara i platiti otkupninu jer život nema cijenu

Egipatske službe sigurnosti intenzivno u petak tragaju za otetim Hrvatom Tomislavom Salopekom i nakon što je istekao ultimatum koji je Islamska država dala kako bi mu poštedjela život, dok egipatski mediji izvješćuju kako postoji mogućnost za produljenje 48-satnog roka.

Mediji, međutim, nagađaju, s obzirom da je snimka objavljena u srijedu poslije podne, da je rok istekao u 17.30 po srednjoeuropskom vremenu. Tomu u prilog ide i uklanjanje sata koji otkucava s internetske stranice na kojoj je objavljena snimka otetog Salopeka i otmičara. Obaviješteni izvori očekuju da će nasilna skupina Sinajska pokrajina, produljiti rok koji je dala egipatskoj vladi, piše egipatski portal Alayom (Sedam dana) prema engleskom prijevodu.

Stručnjaci za islamističke skupine su u analizi za taj egipatski portal ocijenili da je otmica organizirana s nekoliko ciljeva. Prvi je otvoriti krizu između Egipta i inozemstva, a drugi pokvariti svečanost raskošne inaguracije nove trase Sueskog kanala u četvrtak, 6. kolovoza, što je projekt kojim egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi želi Egipat učiniti gospodarskom silom i učvrstiti vlast i svoju karizmu.

To je proces izveden “kako bi se pokvarilo otvaranje novog Sueskog kanala jer taj kanal potvrđuje legitimnost sadašnjeg režima u Egiptu i predstavlja veliku gospodarsku moć na mapi svijeta”, kaže Kamal Habib, stručnjak za islamističke skupine. Dodaje da novi Sueski kanal “ujedinjuje narod pod sadašnjim političkim vodstvom”. Stručnjaci za egipatski portal nadalje navode da su egipatske sigurnosne službe krenule u potragu za mjesto na kojem otmičari drže taoca pri čemu su im vrijedne bile informacije koje im je dao vozač. “Vozač je dao detaljnu specifikaciju zločinaca, dijalekta kojim su govorili i tipa oružja koje su posjedovali”, navodi portal.

Informacije upućuju na to da je cilj poremetiti javni mir i stvoriti krizu između Egipta i inozemstva”, piše portal. Habib predviđa da ni Egipat ni Hrvatska neće pregovarati s “Daashom” (što je drugi naziv za Islamsku državu). “Očekujem da će ostati na stajalištu protiv terorizma i da neće biti kolebanja niti sa strane hrvatske niti egipatske vlade”. Hisham al-Najjar, stručnjak za islamske skupine, također drži da je skupina otmicu ‘uskladila’ s otvaranjem Sueskog kanala jer su oči svijeta tada bile uprte u Egipat, a ona je iskoristila priliku.Najjar ističe, na temelju priznanja nekih pojedinaca, da brojne ćelije nisu povezane ni s jednom orgnizacijom već im je cilj koordinirati financijsku potporu, razmijeniti informacije i oružje s Islamskom državnom.

Za komentar smo zamolili i uglednog stručnjaka za sigurnost Matu Laušića.

“Ja sam već u istupima za medije koje sam imao govorio kako su tri opcije moguće, no prve dvije su potpuno nerealne. Prva opcija je da država Egipat udovolji zahtjevu da u roku od 48 sati udovolji otmičarima i oslobodi muslimanske žene koje se nalaze u zatvorima. U zahtjevu se ne navodi niti broj, pa se može raditi o desecima tisuća žena. Već to je igra. Stav je Egipta i Al-Sisija vrlo tvrd stav prema teroristima. Druga je opcija da će se nasilnim oslobađanjem uspjeti osloboditi Tomislava Salopeka, no takve akcije moraju biti kirurški precizne i obavještajno dobro pripremljene. No, od takvih su akcija Amerikanci često odustajali zato što je premještanje taoca svakodnevna praksa”, objašnjava Laušić.

“Treća opcija je dobivanje na vremenu diplomatskim naporima u kojima je Hrvatska limitirana te ne može vršiti pritisak na Egipat u političkom ili ekonomskom smislu. Možemo samo apelirati na humanitarna pitanja. Možemo raditi na prijateljskoj i humanitarnoj osnovi te surađivati sa SAD-om i Francuskom koja je, evo danas, uspjela osloboditi svoju humanitarku, nakon šest mjeseci zatočeništva u Jemenu. Oni su platili otkupninu, to nema sumnje. Veliki je uspjeh da on nakon 48 sati ostane živ i da se dobije na vremenu ublažavanjem zahtjeva otmičara. Svaki je dan šansa da dođe do mogućnosti plaćanja otkupnine jer se oni financiraju isključivo na taj način, uz prodaju nafte i umjetničkih artefakata.  Mnoge su zemlje protiv plaćanja otkupnina, no i Amerikanci, prema mojim informacijama, polako mijenjaju politiku te će početi plaćati otkupninu. A protiv terorista se bori na drugi način. Ljudski život nema cijenu”, zaključuje Laušić.

You may also like

0 comments