Analiza Financial Timesa
Ruski premijer Mihail Mišustin napustio je Kinu bez postizanja željenog dogovora o izgradnji plinovoda Snaga Sibira 2. Ovaj projekt, koji je zamišljen prije deset godina, trebao bi diversificirati rusku trgovinu plinom, povećati prihode i jačati diplomatsku moć Kremlja. Međutim, Kina se čini suzdržanom u vezi s ovim projektom, što ukazuje na oslabljenu pregovaračku moć Rusije u poslovanju s ekonomski moćnijim susjedom.
Projekt Snaga Sibira 2 bi opskrbljivao Kinu plinom s poluotoka Yamal putem plinovoda, koji je ranije bio usmjeren prema Europi prije uvođenja zapadnih sankcija. Rusija traži nove tržišne opcije za svoj plin nakon što su sankcije smanjile izvoz u Europu. Kina bi koristila ovaj plinovod kako bi diversificirala izvore energije i osigurala sigurniju opskrbu kopnenim putem iz Rusije.
Iako su pregovori između Rusije i Kine bili intenzivirani prije početka rata u Ukrajini, Kina se čini nezainteresiranom za brz ulazak u ovaj projekt. Kina ima povijest odugovlačenja pregovora kako bi postigla bolje uvjete, a ovo kašnjenje bi moglo rezultirati nižom cijenom plina za Kinu kada se konačno uspostavi dogovor.
Rusija se nada da će izgradnja Snage Sibira 2 barem djelomično nadoknaditi gubitak tržišta EU-a. Međutim, Kina također razvija druge kopnene plinovode, poput plinovoda Linija D, kako bi osigurala alternativne izvore opskrbe. Čak i uz Snagu Sibira 2, Rusija ne bi mogla potpuno nadoknaditi gubitak izvoza u Europu, a cijena plina za Kinu također bi bila niža. Unatoč nekim geopolitičkim komplikacijama, produbljivanje energetskog partnerstva između Rusije i Kine smatra se samo pitanjem vremena, a očekuje se da će trgovina energijom između dviju zemalja dovesti do rekonfiguracije globalne opskrbe naftom i plinom.
