Traje pritavaranje prosvjednika, kako se upravlja Iranom?

Početkom 2018. godine Iran je doživio najveće prosvjede od revolucije iz 1979. godine, zbog bijesa nastaloga gospodarskom stagnacijom i neuspjehom vlade u ekonomskom djelovanju, ali i zbog zatomljavanja građanskih sloboda, ljudskih prava i korupcije. Spominjalo se smanjenje poticaja za gorivo i povećanje novca iz proračuna za Revolucionarnu gardu.
Aktualni predsjednik Hasan Rouhani već se neko vrijeme bori za podizanje gospodarstva i životnog standarda. To je uostalom i razlog zašto je bio predan nuklearnom sporazumu iz 2015. godine kao vratima za ulazak međunarodnih ulaganja u Iran. Međutim, čini se kako su tvrtke koje su trebale biti strani investitori još uvijek u skepsi prema ovoj zemlji, najviše zbog američkih bankarskih sankcija i politike Donalda Trumpa koja obeshrabruje ulaganja u tu zemlju.

Iranske vlasti pritvorile su 3700 ljudi za vrijeme nedavnih prosvjeda protiv političkog i vjerskog vodstva, rekao je zastupnik u ponedjeljak. Reformistički političar Mahmud Sadegi objavio je brojke koje su mnogo više nego što se prije mislilo, navodeći popis dostupan tajnoj službi i ministarstvu unutarnjih poslova.

Iranska Revolucionarna garda priopćila je da su njene snage zaustavile nemire povezane s protuvladinim prosvjedima. Najmanje 21 osoba je poginula u sukobima na tim prosvjedima, najvećima u Iranu nakon predsjedničkih izbora održanih 2009. godine. SAD i Izrael podržali su prosvjednike, ali su odbacili optužbe Irana da potiču prosvjede.

Nejasno je koliko je pozicija Hasana Rouhanija u suprotnosti s pozicijom vrhovnog vođe Ali Hamnei i čuvara revolucije, piše Council of Foreign Relations.

Naime, iranski politički sustav nije posve demokratski, niti posve teokratski. Ajatolah Homeini razvio je svoj specifični sustav tijekom revolucije 1979. godine, tako što je kontrolu političkog sustava vrhovnom vođi. On postavlja nacionalnu politiku, nadzire provedbu politike, zapovijeda vojskom, obavještajnom službom i vanjskim poslovima. Smatra se arbitrom iranske politike i održavateljem konsenzusa među elitama.

Predsjednik republike služi kao šef vlade, izabire se na maksimalno dva mandata od četiri godine. Zadužen je za izvršavanje zakona i politike. Imenuje članove vlade koje potvrđuje parlament i predlaže proračun.

Parlament ima 290 zastupničkih mjesta, izravno biranih na četiri godine po zemljopisnom principu, a pet mjesta imaju vjerske manjine. Jednodomni parlament donosi zakone, a njihovu kontrolu vrši Vijeće čuvara revolucije. Ono se sastoji od teologa, koje imenuje vrhovni vođa, a druga polovina su pravni stručnjaci.

You may also like

0 comments