[vc_row][vc_column width=”1/3″]Povodom stanja u hrvatskoj brodogradnji, intervju Novom listu, u nedjelju je dao čelnik DIV Grupe Tomislav Debeljak.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Naime, kako je naš portal već pisao, a urednik našeg portala izjavio za N1 televiziju, ponuda DIV- a je bila jedina konkretna, nakon odluke Uljanika o dokapitalizaciji.
[/vc_column][/vc_row]
„Kako se u Odluci Skupštine Uljanika d.d. i tražilo, u svom pismu namjere DIV Grupa d.d. iskazala je spremnost za dokapitalizaciju Uljanika d.d. do najvećeg određenog iznosa od 302 milijuna kuna.Time je ispunila uvjet koji se tražio. Podrazumijevalo se obavljanje dubinskog snimanja poduzeća što je sasvim normalno i uobičajeno pri ovakvim transakcijama.
Iako je Uljanik prilikom preuzimanja platio 3.maj 1 kunu, mi smo im za njega ponudili 380 milijuna, čime se moglo vratiti dug 3.maju. Po nama je to bila mogućnost spašavanja 3. maja d.d., a ponudili smo i ubacivanje dodatne likvidnosti u Uljanik otkupom dionica Viktora Lenca jer smo već tada procijenili da će sustav ostati bez novaca za plaće. Tada smo mislili da uprava Uljanika nije prepoznala mogućnost da se riješi problema koji ima s pozajmicom od 3. maj d.d., te mu se omogući nastavak poslovanja neopterećen budućnosti Uljanika i njegovim restrukturiranjem. A danas je jasno da nisu ni imali namjeru vratiti tu pozajmicu pa im naša ponuda nije bila prihvatljiva.
Uprava Uljanika je to nedvosmisleno potvrdila svojim reagiranjem na navodno netočne objave u medijima koje je su 29. kolovoza 2018. uputili Zagrebačkoj burzi. U tom reagiranju, decidirano među ostalim navode da im ponuda DIV Grupe nije bila prihvatljiva, jer bi ona, u slučaju izbora za strateškog partnera „stekla poziciju za trenutnu naplatu potraživanja pozajmice 3. maja prema Uljanik društvima Uljanik Grupe“. Tako doslovno piše!
Umjesto da su prihvatili našu ponudu za 3. maj d.d. i dalje se kockaju s njegovom sudbinom“, pojasnio je Debeljak za Novi list te dodao kako nikada nije dobio detaljno obrazloženje zašto je njegova ponuda odbačena. Napomenuo je tek kako mu je čudno što je u podatkovnoj sobi mogao naći manje podataka nego li u medijima.
Na pitanje što bi on napravio kada bi mu dopustili da preuzme Uljanik grupu, upozorio je na iskustva preuzimanja Brodosplita. „U Brodosplitu radi preko 2200 radnika DIV Grupe i nekoliko stotina stranih radnika. Pod izvoditelji su dodatni resurs koji koristimo. Potrebe imamo za svim brodograđevnim strukama i naši su natječaji otvoreni trajno. Brodosplit je privatan od 28.02.2013, a restrukturiranje je formalno završeno 28.02.2018. Poznato je da smo naše konsolidirano poslovanje završili s dobiti (bez uključenih državnih potpora) i za 2016. i za 2017. godinu. Tim smjerom idemo i dalje i ove godine završavamo odnose s državom.“
Međutim, prije svega bi pozvao policiju i Uskok da zajedno uđu u brodogradilišta i eliminiraju korupcijsku hobotnicu. „Riječ je o milijardama na štetu radnika i države. Zatim bi, kao što smo i naveli u pismu namjere, od Uljanika otkupili dionice 3. maja i 25 posto (minus jedna dionica) Viktora Lenca. S tim sredstvima bi Uljanik odmah vratio dug 3. maju, koji je tada bio u znatno povoljnijoj situaciji nego što je to danas“, kazao je Debeljak.
Dodao je kako još uvijek ima plan, ali kako je sada, što se ide dalje s intervencionizmom, do cilja sve teže doći.
Za Novi list je prokomentirao zle jezike kako se scenarij Uljanika može dogoditi i u Splitu. „Ovakvi ružni scenariji isključivo su posljedica kriminalne hobotnice, koju sam već spomenuo – a dok sam ja živ i zdrav toga u DIV-u i Brodosplitu neće biti. Osim toga, ako se posao vodi s pažnjom dobrog poslodavca, a ja na tome inzistiram od samog početka svoje poslovne karijere, nije moguće da se taj scenarij ikome dogodi. Niti jedan ugovor s uračunatim gubitkom ne smije biti zaključen.
Ovih dana imate prilike čitati u novinama da su u Uljaniku sklapani ugovori za izgradnju broda od 46 milijuna eura, s planirani profitom od 400 do 500 tisuća eura. Pa to je smiješno, manje od 1 posto planiranog profita, pa tko u to može vjerovati. Da tijekom gradnje poskupi struja i voda, da bude potrebna koja tisuća radnih sati više po brodu, a da ne govorimo o valutnom riziku ili poskupljenju čelika i ostalih materijala – odmah si u teškom minusu. I tako godinama po brodu gubiti 100 milijuna kuna, odnosno više od 13 milijuna eura po svakoj novogradnji“, upozorio je Debeljak za Novi list
Odgovorio je i na optužbe o nenamjenskom trošenju sredstava za restrukturiranje.
„Sve moguće inspekcije koje su radile u Brodosplitu temeljem ovakvih napisa utvrdile su da nije bilo nenamjenskog trošenja državne potpore. Isti oni koji su kreirali mišljenja koja navodite, a koje je državna revizija Ministarstva gospodarstva samo prenijela – u svojim izvješćima davali su pozitivno mišljenja o uspješnosti provedenog restrukturiranja 3. maja koji sada tu gdje jest. Ti isti davali su ekspresno pozitivno mišljenje na davanje jamstava Uljaniku koji je pred bankrotom i naplatom istih ugrožava državni proračun. Mnogima mi nismo bili po volji jer smo svojim poslovanjem dokazivali da su godinama i desecima godina zapravo isti ljudi kroz svoj „hobotnica“ sustav doprinijeli golemim gubicima brodogradnje i sredstvima potrebnim za sanaciju na teret svih građana RH u iznosu od cca 35 milijardi HRK. Najviše me frustrira što se sada na sve brodograđevne radnike gleda s podozrenjem, kao da su vrhunski meštri krivi što su godinama pipci te hobotnice radili, to što su radili. Suosjećam s tim radnicima. I mi imamo potrebe za možda 400 brodograditelja, metalaca različitih profila, ali složili smo se da su ti plakati, oglasi, letci, u ovim stresnim trenucima – nisu primjereni. Pa smo od takvih metoda odustali, ali smo otvorili naše kadrovske urede u Puli i Rijeci. Nudimo i prihvatljive zarade. Šteta je da ti vrhunski zavarivači, cjevari, brodomonteri, mehaničari završe vani, na milost i nemilost kojekakvih mešetara“, kaže Debeljak za Novi list naglašavajući kako je ljudski kapital najvažniji.
„U Brodosplitu se trenutno oprema 5 brodova, od kojih posebno ističemo već poznati najveći jedrenjak na svijetu i prvi polarni kruzer u klasi leda PC6. U dijelu obrade čelika trenutno se rade mega sekcije u veličini cca 15.000 tona čelika za jedno veliko europsko brodogradilište, dok se u projektiranju i izradi potrebne tehničke dokumentacije za proizvodnju radi između ostalog i na brodu za polarna krstarenja vrijednog 106 milijuna Eur-a. Kako vidite da vodimo računa o uspješnosti poslovanja ugovarajući one poslove na kojima možemo zaraditi i koji se uklapaju u naše kapacitete i planove“, zaključio je Debeljak za tiskano izdanje Novoga lista.
Pročitajte:
