Tko su dobitnici, a tko gubitnici potresa na naftnom tržištu?

Poslovni dnevnik
Izgledni dobitnici su industrije čija je potražnja manje osjetljiva na ekonomski ciklus, a u komponentama troškova imaju gorivo.

Nakon povijesnog pada cijena nafte koji stručnjaci prije svega ocjenjuju izdvojenim ekscesom koji ne oslikava realnu situaciju na tržištu, analitičari procjenjuju da globalno gospodarstvo može računati na vrlo jeftinu energiju barem još godinu i pol, a od toga će najviše profitirati kemijska i farmaceutska industrija te poljoprivreda.

Kako energenti imaju i značajan udjel u hrvatskoj potrošačkoj košarici, domaćem gospodarstvu predstoji razdoblje još nižeg rasta cijena. Svjetski burzovni indeksi u utorak su redom zaronili u „crveno“ nakon što su dan prije cijene američke WTI nafte postale negativne.

Ulagače je šokirao pad terminske cijene sirove nafte na američkom tržištu u ugovorima s isporukom u svibnju – koji su istekli jučer – ispod nule. Prodavači su, naime, u ponedjeljak nudili 37 dolara po barelu svakom trgovcu koji ga je htio preuzeti, što se nikada prije nije dogodilo. No, jučer se cijena barela s isporukom u svibnju vratila u pozitivno područje, na 1,55 dolara za barel. Sada se najviše trguje terminskim ugovorom za isporuke u lipnju, prema kojem barel nafte stoji 21,4 dolara, odnosno 4,8 posto više nego dan ranije.

I terminske cijene s rokom isporuke u srpnju i kolovozu čvrsto su iznad razine od 20 dolara za barel. No, terminski ugovori nikada ne oslikavaju realno stanje na tržištu nafte, pojašnjava za Poslovni dnevnik naftni stručnjak Davor Štern. „Ovo što se dogodilo najbolje je opisati riječju ‘eksces’ jer ne možete nešto prodati za negativnu cijenu. To je posljedica panike među investitorima koji nisu imali kuda s naftom koju su trebali preuzeti jer nema skladišnih kapaciteta“, naglašava Štern.

Potražnja za naftom je slaba jer se industrijska proizvodnja još nije počela oporavljati, ali bi ovo mogao biti podstrek Americi da pokrene gospodarstvo, dodaje taj analitičar. „Već je u problemima dosta malih i srednjih američkih naftnih kompanija koje vade naftu iz škriljevca, a situacija polako prijeti i velikim kompanijama. Ako se ovo nastavi, američkoj naftnoj industriji prijeti kataklizma“, smatra Štern.

Domaći ekonomisti smatraju da će razdoblje jeftine energije potrajati još neko vrijeme. Analitičari Raiffeisen banke tvrde da će nakon popuštanja mjera usmjerenih na suzbijanje pandemije, gospodarski oporavak podržati ponovni rast potražnje za naftom, što će se odraziti i kroz kretanje cijena sirove nafte. „Prema prognozama RBI-a očekuje se brži oporavak cijena u drugoj polovici 2020. i nakon toga. U kratkom roku, međutim, strma opadajuća krivulja pada potražnje usprkos OPEC+ mjerama dovest će do enormno niskih cijena i snažno povećenih zaliha nafte.

Cijene nafte na razini iz siječnja 2020. ipak se neće vratiti do prve polovice 2022., nakon što dogovori OPEC+ o smanjenju proizvodnje više ne budu na snazi“, poručuju iz RBA. Ova se situacija slobodno može opisati poslovicom „dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane“. Naime, niža cijena nafte utjecat će povoljno na trgovinske bilance neto uvoznika energenata, među koje spada i Hrvatska, ističe stariji analitičar tržišta kapitala Erste banke Davor Špoljar.

„S obzirom na određenu komponentu troška goriva u svim proizvodima, izgledno je da će taj pad utjecati deflatorno na cijene proizvoda, pogotovo u okruženju smanjene potražnje. Energetski intenzivne industrije, veliki potrošači goriva, svakako će na troškovnoj strani vidjeti znatne uštede, te bi u normalnim okolnostima tu u prvom redu profitirale transportne kompanije poput aviokompanija, brodara, kamionskih prijevoznika, a indirektno i turistički sektor zbog porasta putovanja“, naglašava Špoljar.

Međutim, niska cijena nafte je u trenutnim okolnostima u znatnoj mjeri i rezultat smanjenja potražnje, i to pogotovo u ranije navedenim industrijama, pa bi one zapravo mogle biti još i više pogođene na prihodovnoj strani, dodaje Špoljar.

„Stoga, kao izgledne i pritajene dobitnike ipak valja izdvojiti industrije čija je potražnja manje osjetljiva na ekonomski ciklus, te nisu toliko pogođene mjerama suzbijanja širenja koranovirusa, a u komponentama troškova imaju gorivo ili sirovine izvedene iz goriva kao što su kemijska i farmaceutska industrija, te poljoprivreda“, ocjenjuje Ersteov analitičar. U Raiffeisenu naglašavaju da će niske razine cijena nafte zasigurno će pogodovati sektoru logistike i transporta u najvećoj mjeri dok će se pozitivan efekt osjetiti i kod prerađivačke industrije.

Kako cijene energenata imaju značajan udjel u hrvatskoj potrošačkoj košarici, analitičari u ovoj godini očekuju potisnute inflatorne pritiske i prosječnu godišnju stopu inflacije na 0,5 posto.

„Naše prognoze uključuju trenutna i očekivana kretanja na svjetskim robnim tržištima te sugeriraju da će potrošačka košarica uvelike biti pod utjecajem pada cijena energije. Naravno, ukoliko bi se ovakav razvoj situacije s kretanjem cijena sirove nafte na globalnom tržištu nastavio, to bi svakako radilo pritisak na cijene u nastavku godine“, zaključuju u RBA, a prenosi Poslovni dnevnik.

You may also like