Tko je zaštićen prema novom zakonu o stečaju?

Za koga se piše novi stečajni zakon? Potkraj tjedna na dnevnom redu Sabora trebao bi se naći konačni prijedlog novog Stečajnog zakona. Taj će zakon, kako se najavljuje u zainteresiranim ministarstvima, počistiti gospodarstvo od desetaka tisuća loših tvrtki, donosi Poslovni dnevnik.

Naime, poslije 1. srpnja 2015., prema strožim odredbama novog zakona, u stečaj će automatski otići svaka tvrtka koja je blokirana dulje od 120 dana. Takav zakon donosi dobra rješenja, ali i otvara neka pitanja. Primjerice, tko će provesti tu masu novih stečajeva jer se na aktualnoj listi stečajnih upravitelja nalazi tek nešto više od 400 imena? A situacija se dodatno zakomplicirala jer je u konačni prijedlog zakona neopaženo uvrštena odredba o podjeli stečajnih upravitelja u dvije kategorije: na one više i manje iskusne. Ideja je da se formiraju A i B lista, pri čemu bi na prvoj bili samo stečajni upravitelji koji su odradili barem deset stečajnih postupaka, ili pak imaju barem tri godine iskustva u tom poslu. Samo s te liste iskusnih mogli bi se, i to metodom slučajnog odabira pomoću kompjutora, imenovati stečajni upravitelji u svim važnijim predmetima. Na listi B ostali bi pak stečajni upravitelji bez dovoljno iskustva. U stvarnosti, znatan dio od spomenutih 400 ljudi na postojećoj listi stečajnih upravitelja nikada nije niti dobio priliku voditi stečajni postupak i to zato jer su suci trgovačkih sudova sami odlučivali kome će dodijeliti stečajni postupak. Tako su čak trojica stečajnih upravitelja – Marinko Paić, Zdravko Mitak i Maroje Stjepović ponaosob došli na smao korak od vođenja po 200 stečajeva, Prođe li prijedlog novog Stečajnog zakona, zacementirat će se ta podjela, onaj tko je dosad vodio stečajeve činit će to i nadalje, a onaj koji nije, niti neće.

Po sadašnjem zakonu imenovanje se vršilo putem jedinstvene liste stečajnih upravitelja na koju su se stečajni upravitelji upisuivlai nakon položenog stručnog ispita. U prijedlogu novog zakona je stajalo da će se svi oni automatski upisati na listu A, no odluka je iznenada izmijenjena. Ta nova odredba o stvaranju dviju lista nije bila na javnoj raspravi, pa se sada pojavljuju spekulacije da iza tih izmjena stoje neki od dosadašnjih stečajnih upravitelja, koji pokušavaju očuvati monopol u dobivanju stečajnih postupaka. Za kometar prijedloga novog zakona zamolili smo Ivana Rudu, stečajnog upravitelja iz Šibenika. “Znam da je taj zakonski prijedlog zadnjih dana doživio neke izmjene s kojima nisam detaljno upoznat, no čuo sam da se stvaraju dvije liste stečajnih upravitelja. Taj sistem, iako nije pravedan prema novim stečajnim upraviteljima, nije niti toliko loš. Naime, u situaciji kad nekome treba povjeriti tvrtku koja još ima neku vrijednost ne bi se smjelo tu odluku prepustiti samo kompjuteru po metodi slučajnog izbora, tu mora postojati još neki korektiv. Što ako stroj nasumice izabere nekog pripravnika, koji nikada nije vodio neki iole vrijedniji stečajni postupak? Kako će on stabilizirati taj kaos?”, pita Rude.

Naš sugovornik se slaže da neki kriteriji trebaju postojati, no teško je reći kako odrediti pravu mjeru. “Pa čak i taj uvjet od 10 stečajnih postupaka na znači puno, jer to sve mogu biti skoro bezvrijedni predmeti, tvrtke bez imovine i zaposlenika. Isto tako, niti trogodišnji staž ne mora puno značiti”, kaže naš sugovornik. I Frane Dobrović, riječki odvjetnik koji je tek nedavno ušao na listi stečajnih upravitelja, slaže se da postoji ogromna razlika u vođenju stečajeva tvrtki bez imovine i onih drugih. “Bilo bi neozbiljno da ozbiljne predmete, brigu o tvrtkama poput recimo Diokija prepustite nekome tko to nikada ranije nije radio. Ima ljudi koji su završili razne fakultete, i nakon toga su položili ne osobito zahtjevan ispit za stečajnog upravitelja – upitno je može li se takva osoba nositi s nekim zahtjevnim zadatkom”, kaže Dobrović.

 

Do promjena je došlo zbog velikih prigovora struke, osobito sudova, jer neznanje stečajnih upravitelja usporava stečajni postupak i ugrožava stečajnu masu, a vjerovnici uvijek mogu izabrati za stečajnog upravitelja i osobu s liste B” rečeno nam je u Ministarstvu pravosuđa. “Radna skupina je ocijenila kako osobe bez dovoljno iskustva nisu u mogućnosti baviti se kriznim menadžmentom, kao važnim elementom u vođenju stečajnih postupaka koji su od izuzetnog značaja za vjerovnika, osobito radnika, samog dužnika, ali i društvo u cjelini i zdravu tržišnu ekonomiju uz naglasak na potpuno novi koncept pokretanja i otvaranja stečajnih postupaka kojima krajnji cilj nije likvidacija dužnika, nego nastavak poslovanja, izrada stečajnoga plana, to jest izlazak iz stečaja. Na koji način osobi koja npr. nikada nije ispitala gospodarsko-financijsko stanje, upravljala nekih poslovnim subjektom, sudjelovala na ispitnom ili izvještajnom ročištu i dr. “prepustiti” jedan tako značajan segment za društvo”

Na upit zašto je određeno da na listi A budu samo stečajni upravitelji s iskustvom vođenja barem 10 stečajnih postupaka ili su obavljali tu dužnost barem tri godine iz Ministarstva odgovaraju da se navedeni kriteriji (10 postupaka ili 3 godine obavljanja dužnosti) odnose se samo na stečajne upravitelje upisane na važećoj listi stečajnih upravitelja kao prijelazni režim, dok se sve druge osobe s položenim ispitom za stečajnog upravitelja, neovisno o tome jesu li ili ne upisane na trenutno važećoj listi, ako ispunjavaju i druge pretpostavke iz članka 79. stavka 1. Prijedloga Stečajnog zakona, mogu upisati na listu A pri čemu je potrebno naglasiti nužnost obavljanja stručne obuke u trajanju od jedne godine. “Razlog uvođenja slučajnog odabira i jeste davanje mogućnosti svima. Potrebno je napomenuti kako je trenutno na listi upisano 395 stečajnih upravitelja od kojih su četiri imenovana u više u 200 postupaka, dok ih preko 50 nije nikada imenovano u nijednom stečajnom postupku, niti u skraćenom stečajnom postupku niti u slučajevima u kojima se stečajni postupak ne provodi. Navedena situacija više neće moći biti moguća, ali jednostavno je nužno prijelaznim režimom osigurati u najranijoj fazi (koja je inače najkritičnija) zaštitu onih koji se stečajni postupak neposredno tiče, a to su vjerovnici. Pri tome je potrebno napomenuti kako vjerovnici uvijek mogu izabrati za stečajnog upravitelja i osobu s liste B”, navode iz Ministarstva.Pojašnjavaju da se s liste B može doći na listu A obavljanjem stručne obuke u trajanju od jedne godine. Plan je da se stručna obuka sastoji od stručnih radionica (npr. sastavljanje izvješća, tablice tražbina, izrada stečajnog plana, vođenje poslova društva, unovčenje imovine i dr.) i stručne prakse na sudovima (npr. sudjelovanje na ispitnom, izvještajnom, završnom ročištu i dr.).

A hoćemo li imati dovoljno stečajnih upravitelja nakon novog vala stečajeva 1. srpnja? U Ministarstvu misle da to neće biti problem. “Projekcije stečajnih postupaka od 1. srpnja 2015. – 1. svibnja 2016. kao razdoblje u kojem će se urediti postojeći nered na tržištu od 18.790 pravnih osoba gotovo 80% ih uopće nema zaposlenih pri čemu će se primjenjivati odredbe o skraćenom stečajnom postupku u kojem se kao stečajni upravitelji imenuju i osobe s liste A i osobe s liste B (članak 432. Prijedloga Stečajnog zakona). Također potrebno je ukazati na odredbu članka 132. stavak 2. Prijedloga Stečajnog zakona prema kojem se također u slučajevima u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi kao stečajni upravitelji imenuju i osobe s liste A i osobe s liste B. Konačno, nakon provedbe čišćenja nereda, proteći će jedna godina od stupanja na snagu zakona kao vrijeme u kojem sve osobe s liste B već imaju mogućnost obaviti stručnu obuku i upisati se na listu A i sudjelovati u stečajnim postupcima bez ikakvog ograničenja, naravno uz obvezu stručnog usavršavanja”, stoji u njihovom odgovoru.

You may also like

0 comments