[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analitičari [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ekonomski analitičari širom svijeta iščekuju četvrtak kada će njemački statističari objaviti je li najveća europska ekonomija nakon pada BDP-a od 0,1 posto u drugom kvartalu ostvarila istovjetan rezultat i u trećem te tako zaronila u recesiju.[/vc_column][/vc_row]
Njemačkom gospodarstvu sve je veći uteg izvoz – desetljećima glavni ekonomski zamašnjak – posebice izvoz u Kinu.
Kako kineska ekonomija usporava, tako je nakon 30 godina stalnog rasta počela slabiti i potražnja za njemačkom industrijskom robom. U trenutku pada Berlinskog zida bilateralna trgovina Njemačke i Kine bila je relativno mršava, pa je 1990. Kina sudjelovala u njemačkom izvozu sa svega 0,6 posto. Međutim, gospodarskim jačanjem azijske supersile povećavala se i vrijednost trgovine između te dvije države, pa je udjel Kine u njemačkom izvozu prošle godine narastao na 7,1 posto. Još 2016. Kina je smijenila SAD na poziciji najvećeg njemačkog trgovinskog partnera, a na tom je mjestu i danas.
Od financijske krize 2008. godine njemački izvoz nije rastao samo 2015. dosegnuvši lani rekordnih 93 milijarde eura. Iako se to može smatrati simboličnim iznosom u njemačkoj ekonomiji vrijednoj 3,4 bilijuna eura, izvoz u Kinu bio je jedna od komponenata na koju je vlada u Berlinu mogla računati u izradi projekcija ekonomskog rasta. Od Kine svi su imali koristi – velike kompanije poput Siemensa, BMW-a i Volkswagena, ali i “Mittelstand”, male obiteljske tvrtke koje su kralježnica ekonomije. Takvog rezultata ne bi bilo bez političkog pristupa. Naime, kancelarka Angela Merkel odlučila je u tom pogledu slijediti politiku svog prethodnika Gerharda Schrödera i zbog biznisa zanemariti kritike odnosa Pekinga prema ljudskim pravima i zaštiti intelektualnog vlasništva. O procvatu njemačko-kineskih odnosa dovoljno govori podatak da je u rujnu Merkel po 13. put u 14 godina posjetila tu državu.
“Kina je naš najvažniji trgovinski partner, ali je trend u budućnosti teško predvidjeti”, kazao je za Reuters Axel Mattern, član uprave luke Hamburg gdje je usporavanje izvoza najvidljivije. Podaci kineske carine pokazuju da je uvoz iz Njemačke u kolovozu pao 3,6 posto na godišnjoj razini, a u rujnu za 9,2 posto.
U prvih devet mjeseci Kina je uvezla 2 posto manje njemačke robe nego u istom lanjskom razdoblju. Slabiju kinesku potražnju kao uzrok manjoj industrijskoj proizvodnji prepoznao je i Međunarodni monetarni fond srezavši prognoze rasta njemačkog BDP-a na 0,5 posto u ovoj te 1,2 posto u idućoj godini.
Udruga njemačkih komora trgovine i industrije (DIHK)ukazala je na američko-kineski trgovinski rat i općenito hlađenje kineskog gospodarstva kao razloge zbog kojega će njemački izvoz iduće godine pasti, prvi puta od financijske krize. Neke kompanije utjecaj već osjećaju. Tako je primjerice bavarska obiteljska tvrtka Brose Group, proizvođač automobilskih dijelova, uprla prstom na slabiju kinesku potražnju kao razlog prošlomjesečnog otpuštanja 2000 zaposlenika. U Broseu je zaposleno 26.000 ljudi, piše Poslovni dnevnik.
