Tko je akademik koji se našao u središtu rata za Inu?

Akademik Jakša Barbić našao se u središtu bitke Hrvatske i mađarskog MOL-a oko Ine. Vlada Andreja Plenkovića traži poništenje odluke Arbitražnog suda u Ženevi jer smatra kako se Barbić, jedan od arbitara u tom procesu, nalazio u sukobu interesa. Situacija u kojoj se za njegovo ime veže neka kontroverza Barbiću nije nepoznata.

Barbića je za arbitražu u Ženevi angažirao Ivan Vrdoljak dok je bio ministar gospodarstva kako bi se poništio ugovor s MOL-om. Hrvatska je taj spor izgubila nakon čega je aktualna vlast pokrenula operaciju otkupa Ine od Mađara.

U medijima se početkom siječnja pojavila informacija kako je Barbić u toj arbitraži glasovao protiv Hrvatske.

Barbić: Nisam u sukobu interesa!

‘Nemam komentara. Postupak je tajan, potpisao sam izjavu kojom sam se obvezao da ni o čemu iz konteksta tog postupka neću davati izjave’, izjavio je za tjednik Nacional Barbić.

Zatim se Vlada odlučila na rušenje presude suda u Ženevi, a jedan od argumenata joj je taj da je Barbić bio u sukobu interesa. Naime, on je bio arbitar i u jednom drugom postupku koji je Ina vodila protiv tvrtke OTF koja je dio grupe MOL.

Barbić to negira te kaže kako bi po svim međunarodnim pravilima sukob interesa bio to da je dva ili više puta u posljednje tri godine bio angažiran od iste stranke u arbitraži.

‘Ni Republika Hrvatska niti MOL nisu bile stranke koje su me angažirale u prethodnom slučaju, već Ina. A radilo se o sporu Ine sa strankom iz jednog ugovora koja je treća osoba. Čak i ako gledate u kontekstu u kojem je MOL većinski vlasnik Ine, opet bi bila riječ o jednom angažmanu, a ne o više njih’, rekao je Barbić za Novu TV.

Cijenjeni stručnjak za trgovačko pravo

Barbić je jedan od naših najcjenjenijih stručnjaka za trgovačko pravo. Autor je niza zakona koji su otvorili vrata pretvorbi i privatizaciji 90-ih godina. U tom periodu mnoga su poduzeća isisana i uništena, a ostala došla u ruke pojedinaca simpatičnih predsjedniku Franji Tuđmanu.

Iako se Barbić branio da je on samo jedan od nekolicine autora spornih zakona i kako su oni naknadno dosta izmijenjeni, upravo se njega često naziva ocem privatizacije.

Neki ga posebno prozivaju zbog pretvorbe Zagrebačke banke u dioničko društvo te smatraju kako je pogodovao bankarskom lobiju na štetu osnivača banke.

‘Smiješno je mene dovoditi u bilo kakvu vezu s privatizacijom Zagrebačke banke. Banke su pretvorene u dionička društva još u Jugoslaviji, prema tadašnjim propisima i nisu obuhvaćene hrvatskim Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća. Jednostavno su deponenti postali dioničari i jedino su oni odlučivali što će napraviti sa svojim dionicama. Ja sam jedino član Nadzornog odbora banke, a o mojoj vezi s privatizacijom banke mogu govoriti samo oni koji pojma nemaju što je dioničko društvo i pritom su skloni izmišljanju’, objasnio je prije nekoliko godina za Večernji list Barbić.

Barbić stao u obranu poduzetnika

On je i danas član Nadzornog odbora Zagrebačke banke, a u proteklim godinama nadzirao je mnoge tvrtke, među kojima su Coca Cola, Vetropack straža, Sunčani Hvar i Ingra.

Inače, Barbića izuzetno cijeni poduzetnički svijet. Tako je prije četiri godine na promociji knjige ‘Pet poduzetnika’ (zbirka intervjua s Ivicom Todorićem, Emilom Tedeschijem, Miodragom Kostićem, Fadilom Novalićem i Zoranom Jankoviće) prozvao medije jer premalo pišu o poduzetničkim uspjesima, a ističu samo njihove velike afere.

‘To što je otac pomagao Ivici Todoriću savjetima, to je samo savjet. Isto tako i Emilu Tedeschiju. Ni Todoriću ni Tedeschiju tate nisu ostavili gomilu poduzeća, startali su od nule’, rekao je Barbić te je posebno istaknuo Tedeschija: ‘On se usred rata oženio, iako je u tom trenutku bio nezaposlen, i dok bombe padaju, on dobiva zastupstvo za žvake Wrigley. To je hrabrost.’

Krleži je pomogao napisati oporuku

Barbić je rođen 12. prosinca 1936. u Zagrebu. Diplomirao je 1960. na Pravnom fakultetu gdje je počeo raditi tri godine kasnije. Redoviti profesor i predstojnik Katedre za trgovačko pravo postaje 1981., a 12 godina nakon toga imenovan je dekanom fakulteta koji je vodio do 1997. godine.

Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) postao je 2004., da bi 2011. bio postavljen za njezina potpredsjednika, što je i dan danas.

Zanimljivo je kako je Barbić jednom od najvećih hrvatskih pisaca Miroslavu Krleži pomogao napisati oporuku, o čemu je pisao akademijin časopis Kronika.

Barbić je dosad arbitrirao u brojnim sporovima u domaćim i međunarodnim trgovačkim arbitražama. Na listi je arbitara prestižnog Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.

You may also like