Tko će uspjeti skupiti potpise za izbore?

Prvi filter
Vladina odluka da se izbori za predsjednika Republike održe 22. prosinca stupila je na snagu u četvrtak, što znači da od petka, 22. studenoga, teku rokovi u kojima potencijalni kandidati za Pantovčak moraju prikupiti po 10 tisuća potpisa i time potkrijepiti svoju predsjedničku kandidaturu.

Potpise trebaju prikupiti u 12 dana i to samo na obrascima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), svaki birač potpisom može poduprijeti samo jednog kandidata, a valjanost potpisa provjeravat će se pri predaji kandidature.

Obrasci će se moći isprintati s mrežne stranice DIP-a od 22. studenoga u „nula, nula sati“ i ne mogu se zamijeniti nekim drugim, starim obrascima, poručuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Rok za kandidature je do ponoći, 3. prosinca. DIP potom ima 48 sati za njihovu provjeru i objavu liste kandidata za predsjednika, kad to učini i službeno će krenuti izborna promidžba. DIP će kandidature zaprimati već od petka, 22. studenoga, u prvim danima u svojoj zgradi u Visokoj 15, a četiri posljednja dana u zgradi Hrvatskog sabora. Kako bi se spriječile gužve, DIP poziva predsjedničke kandidate da najave dolazak.

Skupe li potrebnih 10 tisuća potpisa, potencijalni predsjednički kandidati svoje kandidature mogu DIP-u predati i prije krajnjeg roka, a pri tome trebaju voditi računa da najkasnije s danom predaje moraju otvoriti poseban račun za financiranje izborne promidžbe. Za sada je to učinilo njih jedanaest.

Sredstva s tog računa mogu koristiti samo za podmirenje troškova promidžbe, ne i za podmirenje osobnih troškova kao što su troškovi za osobnu odjeću, otplatu dugovanja i sl.

O otvaranju posebnog računa potencijalni su predsjednički kandidati dužni pisano obavijesti DIP koji im izdaje lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja. Riječ je o računalnom programu putem kojega se dostavljaju i druga propisana izvješća i podatci te isti objavljuju na mrežnoj stranici DIP-a. Taj način dostave, odnosno taj sustav novost je na skorim izborima za predsjednika države, ali je uspješno primijenjen na izborima za Europski parlament, podsjeća Fabijančić- Križanić.

Prema novom HRejtingu, može se vidjeti da je razlika između vodećeg HDZ-a i drugoplasiranog SDP-a trenutačno 2,1%.

HDZ je ovaj mjesec na 27,5%, a SDP na 25,4% biračke potpore. S time da je HDZ u studenome rastao zanemarivih 0,07%, a SDP 0,73%. Onaj koji je najviše narastao (1,63%) ujedno je sa 7,6% i trećeplasirani – Mislav Kolakušić. On i Most (5,8%) jedini su koji još prelaze izborni prag. Ispod praga je čak 13 stranaka, od čega samo dvije trenutačno nisu parlamentarne.

Najbliže onoj magičnoj granici od 5% je ovaj mjesec registrirana stranka – Hrvatski suverenisti (3,5%). Iznad 3% (3,2%) je još samo HSS, a listu ispod predvodi stranka Milana Bandića (2,0%) iza koje je još 10 stranaka koje u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici ne bi nikada vidjele Hrvatski sabor.

Svi ostali koje je netko nekad spomenuo u stranačkom životu dijele manje od 1 i pol 5 (1,4%). Osam puta više od toga je neodlučnih birača i broj im raste u odnosu na listopad (+0,73%). Trenutačno ih je 11,6%.

A kako, prema HRejtingu, stoje oni koji su dosad iskazali namjeru da se natječu za šefa države?

Iz ovomjesečnog HRejtinga moglo bi se zaključiti da HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović i SDP-ov kandidat Zoran Milanović dijele sudbinu svojih stranaka. Osvajaju približno isto kao i njihove stranke, razlika među njima trenutačno je gotovo ista kao između HDZ-a i SDP-a.

Da je 1. izborni krug održan prošlu nedjelju, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 28,9%, a Zoran Milanović 26,4% biračke potpore. U odnosu na listopad HDZ-ova kandidatkinja pala je za gotovo 1% (0,90%), a SDP-ov kandidat narastao oko pola posto (0,58%), pa je trenutačna razlika među njima točno 2 i pol posto.

Miroslav Škoro sa 17,6% i dalje je trećeplasirani, ali je najviše pao (-1,48%). Slijedi ga, pak, onaj koji je najviše (+5,02%) rastao – Mislav Kolakušić, pa je s listopadskih 7, sad došao do 12,1% biračke potpore.

Nitko od preostalih pet koji su izrazili želju da budu predsjednik ili predsjednica ne dobivaju ni tri posto glasova. To su, redom: Dean Kovač (2,4%), Dalija Orešković (2,3%), Ivan Pernar (2,1%), Vlaho Orepić (0,8%) i Dario Juričan (0,6%), donedavno Milan Bandić. Uspoređujemo li sve dosadašnje HRejtinge, zaključak bi bio: nezaustavljiv je pozitivni trend pada neodlučnih birača!

Ovaj ih je mjesec samo 5%, što je 1,63% manje nego u listopadu i gotovo upola manje nego u svibnju.

Novi sustav, smatra, nije težak za kandidate, široj javnosti jamči preglednost i transparentnost, a DIP-u olakšava nadzor.

Svaki kandidat na promidžbu može potrošiti do osam milijuna kuna. Promidžbu može financirati iz vlastitih, sredstava stranke koja ga je predložila te iz donacija – fizičkih i pravnih osoba koje mu mogu donirati do 30 tisuća odnosno 200 tisuća kuna.

Donacije u novcu uplaćuju se na poseban račun, a donatori su dužni primatelju dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, odnosno lokalnim proračunima ili zaposlenicima. Po novome, ako je donacija veća od pet tisuća kuna, tada treba zaključiti ugovor, a za svaku se mora izdati potvrda, napominje potpredsjednica DIP-a.

Novost je i da potencijalni predsjednički kandidati koji su otvorili poseban račun, a neće postati kandidati, moraju isti zatvoriti 15 dana po objavi zbirne liste kandidata, naglašava Fabijančić-Križanić. Prva financijska izvješća predsjednički će kandidati DIP-u morati podnijeti sedam dana prije izbora, a DIP će ih objaviti na svojoj mrežnoj stranici i tako učiniti dostupnim javnosti.

S obzirom da su izbori i financijski zahtjevan posao, Vlada je kandidatima za naknadu dijela troškova u proračunu osigurala 2,8 milijuna kuna, no na nju mogu računati samo kandidati koji osvoje više od 10 posto glasova.

Hrvatska predsjednika države bira na mandat od pet godina, biraju ga punoljetni hrvatski državljani u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat, svoje mjesto na Pantovčaku vide i bivši premijer Zoran Milanović, kao i Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić, Vlaho Orepić…

Ako niti jedan kandidat za predsjednika države Republike Hrvatske ne dobije u prvom krugu većinu glasova svih birača koji su glasovali, održava se drugi krug izbora nakon 14 dana. Znači, ne dobije li 22. prosinca niti jedan predsjednički kandidat većinu glasova birača koji su glasovali, za dva tjedna, 5. siječnja 2020. održat će se drugi krug u koji će ući dva kandidata s najviše dobivenih glasova.

You may also like

0 comments