Tko će profitirati na energetskom ratu SAD-a i KIne?

Analiza
Početak tehnološkog hladnog rata nastavio se na trgovinski rat koji traje već neko vrijeme, Donald Trump pokušava dobiti bolje uvjete za sporazum nego li je to imao u multilateralnim sporazuma.

Carine i restrikcije uvedene ovih dana dovele su do protumjera Kine, osobito značajnih u energetskom sektoru. Ovaj carinski rat bit će bolan za Kinu i SAD, ali bi neke zemlje mogle značajnije profitirati.

Vrlo važan dio novog paketa carina koje uvodi Kina jest povećanje carina na uvoz ukapljenog plina iz SAD-a s 10 na 25 posto.

Kinesko energetsko tržište je najbrže rastuće u svijetu, pa silom potražnje privlači najveće izvoznike plina i nafte, među kojima su tvrtke iz SAD-a. Za ilustraciju, prošle je godine Kina uvezla više plina nego li dosadašnji svjetski lider uvoza Japan. Na tim spoznajama temeljila i većina projekata izgradnje terminala za ukapljeni plin u Sjedinjenim Državama: poput nedavno otvorenog terminala Cameron LNG u saveznoj državi Louisiani, ukupnog kapaciteta 13,5 milijuna tona godišnje, a radi se još pet linije kapaciteta 57 milijuna tona godišnje.

Sjedinjene su države u posljednjim mjesecima u Kinu izvezle 300 tisuća tona ukapljenog plina, što je tek 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ovdje nastaje problem, jer Europa teško može biti zamjena za azijsko tržište jer se u Europi u utakmicu uključuje sustav kopnenih plinovoda, koji je zbog transporta plina uvijek jeftiniji od ukapljenog plina. To je jedan od razloga pritiska na europske zemlje glede Sjevernog i Južnog toka.

No, opresijom američkog plina Kina će morati naći zamjenu, vjerojatno iz Katara, Australije i Rusije (u LNG terminalima Yamal i Arktik 2 postoje kineske investicije) koji su veliki izvoznici ukapljenog plina, o čemu smo već pisali. No, sigurnost može pružiti skori dovršetak plinovoda Sila Sibira koji ima kapacitet 30 milijardi kubičnih metara godišnje.

You may also like

0 comments