Tko će najviše profitirati od rezanja parafiskalnih nameta

Na prošlotjednoj sjednici Vlada je donijela akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva koji predviđa 98 mjera čijom bi se provedbom troškovi poduzetnika trebali smanjiti za 625,9 milijuna kuna. Provjerili smo koje mjere Vlada namjerava provesti i tko će najviše profitirati od administrativnog rasterećenja
Ministrica Martina Dalić još prošle godine odlučila se uhvatiti u koštac s brojnim nametima koji opterećuju poslovanje poduzetnicima i život građanima. Registar različitih parafiskalnih naknada broji čak 547 davanja koja predstavljaju godišnji teret od devet milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a. Pritom veći dio (5,1 milijardu kuna) opterećuje poduzetnike, a manji (3,8 milijardi kuna) građane.

U prvoj godini ministrica je krenula vrlo ambiciozno. Prošlogodišnji akcijski plan, koji je obuhvatio 104 mjere, trebao je donijeti uštede od 1,5 milijardi kuna. Međutim do danas je iz tog plana provedeno oko 60 posto mjera, a realizacija preostalih prebačena je za ovu godinu.

Ovogodišnjim, manje ambicioznim akcijskim planom ukupni administrativni trošak trebao bi se smanjiti za 12 posto, odnosno 625,9 milijuna kuna, no ako se njezin plan i realizira u potpunosti, i dalje će rasterećenjem u prošloj i ovoj godini Martina Dalić biti ispod svog originalnog plana rasterećenja od 1,5 milijardi kuna u 2017.

Daleko najveće uštede predviđene su u području Porezne uprave, i to do 577 milijuna kuna. Dio rasterećenja već je proveden uvođenjem mogućnosti podnošenja godišnjih poreznih prijava elektroničkim putem (za dohodak od samostalne djelatnosti) te pojednostavljenjem godišnje prijave poreza na dobit.

Međutim najveće rasterećenje trebalo bi doći izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak kojom će se ukinuti obveza vođenja evidencije i dostavljanja izvještaja o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada, doprinosa i poreza (obrazac IP). Riječ je o godišnjem izvještaju o isplaćenim plaćama, doprinosima i porezima (prirezima) koji su poslodavci bili dužni dostaviti radnicima od kraja siječnja za prethodnu godinu. Ovaj dokument koristio se prilikom ispunjavanja godišnje porezne prijave.

Kako je uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja poreza većina građana oslobođena predavanja godišnje porezne prijave, više nema potrebe da poslodavci svima dostavljaju navedeni izvještaj. Ministarstvo gospodarstva izračunalo je da će ukidanjem ove obveze uštedjeti čak 470,6 milijuna kuna.

Istovremeno se ukida obaveza vođenja evidencije o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada (obrazac DNR), u koji poslodavci unose sve podatke bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada. Ukidanjem ove obveze trebala bi se ostvariti dodatna ušteda od 89 milijuna kuna. Poslodavci više neće trebati dostavljati ni potvrde o isplaćenim dohocima od honorara, imovinskih prava, kapitala i osiguranja, na čemu će uštedjeti 8,8 milijuna kuna.

Akcijski plan ministrice Dalić posebno će razveseliti privatne detektive, na koje se odnosi desetak mjera administrativnog rasterećenja. Prilikom ishodovanja različitih dozvola i odobrenja više neće morati dostavljati izvatke iz sudskog i obrtnog registra i dokumente koje policija već ima u svojoj evidenciji, a sve ostale potrebne dokumente moći će dostavljati elektroničkim putem.

Također, uštedjet će na papiru jer im se omogućuje da različite podatke iz svog posla mogu evidentirati i arhivirati na digitalnim medijima.

Slična rasterećenja obuhvaćaju poslove privatne zaštite iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Najveći dio ušteda postiže se ukidanjem obveza arhiviranja i čuvanja različitih dokumenata u papirnatom obliku i omogućavanjem upotrebe digitalnih medija.

U djelatnosti turizma i ugostiteljstva u pripremi i provedbi je dvadesetak mjera kojima se očekuje ušteda od 24 milijuna kuna. Između ostaloga, ukida se obveza polaganja ispita za turističkog vodiča i ishođenje različitih rješenja za pružanje turističkih usluga.

Za treći kvartal planirane su izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama kojima bi se ukinula obaveza plaćanja članarine za IT sektor i druge djelatnosti koje nisu usko vezane uz turizam. Također, privatni iznajmljivači više neće morati plaćati članarinu mjesečno, već jednom ili dvaput godišnje, što će im donijeti uštedu od 10 milijuna kuna.

U fitosanitarnoj zaštiti, akvakulturi i slatkovodnom ribarstvu ukida se niz rješenja, dozvola i odobrenja koje je do sada bilo potrebno ishoditi.

Predviđa se i smanjivanje značajnog broja suglasnosti i potvrda potrebnih za obavljanje geodetske djelatnosti. Akcijskim planom uvodi se i mogućnost izdavanja javnih isprava iz katastra elektroničkim putem, a bez naplate naknade.

Premda ovogodišnji plan sadrži velik broj mjera, može se uočiti da je većina njih male vrijednosti. S druge strane, parafiskalni nameti koji najviše opterećuju poduzetnike, poput naknada za uređenje i zaštitu voda, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za poticanje obnovljivih izvora energije, članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori ili naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, i ove godine ostaju nedirnuti, piše Tportal.

You may also like

0 comments