[vc_row][vc_column width=”1/3″]Kraj ove godine bit će zadnji rok u kojem će stranke i nezavisne grupacije morati krenuti u kampanju za predsjedničke izbore.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Mandat predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović završava na samom početku 2020. godine i to se čini još dosta dalekom budućnošću. No, prvi krug izbora za šefa države održava se već krajem 2019. godine – dakle, kampanja uskoro počinje!
Minimalno je potrebno barem godinu dana vremena da se kandidata, osim ako nije recentni predsjednik, medijski oblikuje i predstavi, tako da je kraj ove godine ‘reality check’ za sve. Dotad svi moraju znati na čemu su, a to znači da će se ove jeseni unutar stranaka voditi teški i ozbiljni razgovori o kandidaturama.
[/vc_column][/vc_row]
Ključno je pitanje ovih predstojećih izbora hoće li se u areni naći i bivši premijer i bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović. On, kako se može čuti, odluku još nije donio. Mjesecima razgovara s ljudima najšireg spektra koji bi ga mogli podržati, mogao bi mu se pridružiti i cijeli niz današnjih zastupnika SDP-a, ali odluka je doslovno osobne prirode. A Milanović je još nije donio, barem kako tvrde njemu bliski ljudi.
No, ako u tu utrku i uđe, 99 posto je sigurno da to neće učiniti kao kandidat SDP-a, jer je takvu “trgovačku” ponudu Davora Bernardića ovih dana već odbio, nego kao nezavisni kandidat. On bi na te izbore izašao s agendom građanskog i liberalnog, socijalno osjetljivog kandidata, koji bi pokušao zahvatiti mnogo širi bazen od glasova od same ljevice i SDP-a.
Ali ako ankete budu pokazale da u odnosu na Kolindu nema šanse, tada kandidature vjerojatno neće ni biti. Sigurno je, a to potvrđuju i njegovi suradnici, da neće ići u izbore u kojima ne može pobijediti. Kandidat koji bi se mogao pojaviti na ovim izborima, a biti najozbiljniji protukandidat Milanoviću, ali ne po politikama i retorici nego po bazenu birača koji zahvaća, bio bi još jedan bivši SDP-ovac, Milan Bandić.
[quote_box name=””]
U istraživanju su sudjelovale 404 osobe koje glasaju ili su donedavno glasale za SDP. Najbolji neto dojam među biračima i simpatizerima SDP-a ostvaruju Gordan Maras, Peđa Grbin i Ranko Ostojić, a Biljana Borzan prati ih u stopu, koja je ponešto slabije poznata, ali ima jednako dobar dojam kao i prva trojica. Ukratko, 71 posto anketiranih smatra da bi Maras bio dobar predsjednik, a 15 posto da je on loš izbor, piše Jutarnji list.
Gotovo identičan omjer je kod Grbina, za 70, a protiv 15 postotaka, dok o Ranku Ostojiću na čelu SDP-a dobro misli također 70 posto, a loše 20 posto ispitanika. Biljanu Borzan kao šeficu SDP-a podržalo bi nešto manje, točnije 57 posto, međutim, o njoj loše misli tek 7 posto, ili dva do tri puta manje nego o Marasu, Grbinu i Ostojiću.
Svih četvero prominentni su političari lijeve orijentacije. Peđa Grbin posljednjih je godina jedan od najaktivnijih političara SDP-a, Maras je šef zagrebačkog ogranka stranke, Ostojić je bivši ministar unutarnjih poslova, a Biljana Borzan iznimno je angažirana zastupnica u Europskom parlamentu.
Peđa Grbin prilično je zadovoljan rejtingom koji ima kod birača: “I ovo istraživanje pokazuje što naši birači misle o sadašnjem predsjedniku SDP-a i načinu na koji vodi stranku. Što se mene tiče, neću lagati već priznajem da mi imponira ovolika podrška ljudi koji glasaju za SDP, i to će biti dodatni poticaj da se i u predstojećem razdoblju nastavim zalagati za socijaldemokratske vrijednosti”.
Međutim, kada je riječ o dojmu koji ova četvorka ostavlja na birače, kao kandidat s najvišim potencijalom za budućeg predsjednika, odnosno predsjednicu SDP-a iskočila je Biljana Borzan. Iako treba istaknuti da, ako se uvaži statistička greška, na cijelom uzorku nema razlike između Borzan, Grbina i Ostojića po pitanju toga tko bi bio najbolji predsjednik SDP-a, ona ima najmanji rascjep između glasača i bivših glasača, dok su Grbin i Ostojić zapravo izrazito popularni samo kod čvrstih glasača SDP-a.
Kad je o Marasu riječ, pak, ima ih više koji smatraju da bi bio loš predsjednik (31%) nego dobar (30 posto). Isto tako, od glavnih kandidata Biljana Borzan najbolje stoji kod trenutnih glasača Živog zida, Mosta, manjih lijevih stranaka te neodlučnih birača, svih onih koji trenutno uzimaju glasove SDP-u.
Biljana Borzan je prije desetak dana situaciju u SDP-u ocijenila neodrživom i založila se za nove unutarstranačke izbore. Trenutno je u Rigi i kada smo je jučer pitali je li spremna biti kandidat za predsjednicu Socijaldemokratske partije, nije dala decidirani odgovor: “Teško je pričati o unutarstranačkim izborima u SDP-u kada je Glavni odbor podržao Davora Bernardića. To znači da stranka stoji iza Bernardića i u ovom trenutku izbori nisu u planu. Dakle, nema smisla govoriti o mojoj ili nečijoj kandidaturi, iako je poznato kako razmišljam. Ako se za tri ili četiri mjeseca ipak otvori izborni proces u stranci, moći ćemo razgovarati o tome hoću li se kandidirati”, objasnila je Biljana Borzan.
Inače, osim spomenutih četvero kandidata, birači SDP-a kao budućeg predsjednika još mogu zamisliti jedino Sinišu Hajdaš-Dončića, o kome pozitivno sudi njih 60, a negativno 21 posto. Davor Bernardić, aktualni predsjednik SDP-a, ostvaruje katastrofalan rezultat jer ga podržava samo 36 posto, a protiv je 58 posto socijaldemokratskih birača. Da sve bude još tragičnije, više glasova kao potencijalni predsjednici nego Bernardić osvojili su Boris Jokić koji uopće nije član SDP-a i Zvonimir Mršić koji je već sedam godina izvan politike.
Ipak, Davorko Vidović, koji je blizak Bernardiću, smatra kako ne treba otpisivati sadašnjeg predsjednika stranke. “Ne bih rekao da Bernardić namjerava odstupiti, a pitanje je i zašto bi to napravio. Po meni, Bero treba početi voditi SDP u punom smislu te podnijeti račun kada završe izbori”, smatra Vidović.
Zanimljiv podatak je to da su dvoje najistaknutijih SDP-ovih lokalnih čelnika gotovo u potpunosti nepoznati čak i potencijalnim biračima SDP-a. Kristina Ikić Baniček, iako gradonačelnica Siska, ima neto pozitivan dojam od 16 posto, dok 68 posto ispitanih za nju nije čulo ili ne zna tko je to. Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšićima još slabiji rezultat – pozitivan dojam od 9 posto, dok čak 79 posto potencijalnih birača SDP-a nije nikada čulo za njega ili na pitanje o dojmu odgovara s “ne znam”.
[/quote_box]
