Komentar DW-a
Onaj koga dvije konzervativne sestrinske stranke u Njemačkoj, CDU i CSU, nominiraju za kandidata za kancelara uvijek ima dobre izglede za brz uspon u političkoj karijeri. U gotovo 72 godine postojanja Savezne Republike Njemačke, kancelarke ili kancelari CDU-a upravljali su sudbinom zemlje 51 godinu. Čak i sada, stranka Angele Merkel još uvijek prednjači u ispitivanjima javnog mnijenja, nešto manje od pola godine prije izbora.
Ipak, sve je drugačije nego inače. Zbog pandemije i lošeg vladinog upravljanje krizom u zadnje vrijeme, kako pokazuju ankete, konzervativci gube podršku birača. Neki njihovi zastupnici bili su prisiljeni dati ostavku, nakon bogaćenja na provizijama za posredovanje u nabavci zaštitnih maski. A prije svega: nakon dugih 16 godina u kancelarskom uredu, Angela Merkel se povlači, neće se ponovo kandidirati na jesen i iza sebe ostavlja dezorijentiranu stranku.
Ona je nedavno u ispitivanjima dobila povjerenje između 26 i 28 posto ispitanika. Zeleni su joj tik za petama. Usporedbe radi: Merkel je na saveznim izborima 2017. godine dobila 32,9 posto glasova, a sada vlada u koaliciji sa socijaldemokratima.
Dva muškarca slove za favorite u kandidaturi za kancelara. Obojica su trenutno premijeri u svojim saveznim pokrajinama. Armin Laschet, predsjednik CDU-a od siječnja ove godine, je na čelu Sjeverne Rajne-Vestfalije. A Markus Söder, prvi čovjek bavarske sestrinske stranke CSU, je na čelu vlade Bavarske. Zapravo tu vrijedi pravilo: ako predsjednik CDU-a zatraži kandidaturu za sebe, nitko ga ne može spriječiti, jer CDU zastupa demokršćansku opciju u 15 saveznih država, a CSU samo u Bavarskoj. Ali 2021. kandidatura ne odlazi automatski u ruke Armina Lascheta.
Jer Markus Söder, dinamični premijer Bavarske, jedan je od političara koji je tijekom pandemije imao poprilično jasne smjernice. Uvijek je stajao i stoji na strani kancelarke, koja se zalaže za što stroža moguća ograničenja i prilično je skeptična prema ublažavanju mjera. I u tome, iza sebe ima, iako više ne baš tako sigurnu, većinu Nijemaca. Zbog toga je Söder za javni servis ZDF izjavio: “Inače, svi žele glasove birača Angele Merkel. A ako želite glasove Angele Merkel, morate imati politiku onakvu kakvu je ona imala.”
Laschet isprva za popuštanje mjera, a sada protiv
Armin Laschet bio je jedan od zagovornika ublažavanja mjera u koronakrizi, posebno u ljeto 2020. godine, što je kasnije, barem prema mišljenju mnogih stručnjaka, prouzrokovalo ponovni porast broja infekcija. Sada se novi šef CDU-a zalaže za tvrdi kratki lockdown, jednako kao Söder i Merkel. Ali njegova brza promjena odluka naštetila je njegovom imidžu. Čak je i Merkel na javnom servisu ARD-u osobno kritizirala korona-politiku svog nasljednika na čelu stranke, kada je doslovno rekla: “To me baš ne čini sretnom.”
Nijemci bi vjerojatnije Söderu povjerili obnašanje najvažnije političke funkcije u zemlji: u ispitivanju javnog mnijenja instituta YouGov, provedenoj sredinom ožujka, 41 posto ispitanika je izrazilo želju da Söder predvodi Uniju u predizbornoj kampanji za savezne izbore, a samo 14 posto ih je bilo za Lascheta. Među glasačima Unije Söder je sa 63 posto, u odnosu na Laschetovih 12, još jasnije u vodstvu.
To je prije svega izazvalo u zastupničkom klubu Unije CDU-a i CSU-a u Bundestagu. Ako obje ove stranke na jesenjim izborima prođu uistinu mnogo lošije nego na prethodnim, mandati mnogih od trenutno 245 konzervativna zastupnika u parlamentu su u opasnosti. Zbog toga u zastupničkom klubu, uz svu solidarnost s Laschetom, sve više vrijedi stav: mi smo za onoga tko dobije najviše glasova.
Söder se dugo suzdržavao što se tiče njegove moguće želje da postane kancelar. Uvijek je govorio o tome da svoju budućnost vidi u Bavarskoj. Ali mnogi njegovi skorašnji postupci govore nešto sasvim drugo, primjerice, njegovo najnovije pismo upućeno kolegama – pokrajinskim premijerima, u kome ih poziva da konačno zajedno konsekventno djeluju u korona-politici. Posebno pikantno: Söder je pismo napisao s premijerom Baden-Württemberga Winfriedom Kretschmannom iz Zelenih.Uostalom, nije tajna da se Söder s mnogim predstavnicima Zelenih dobro razumije, a nedavno je više puta zagovarao veću zaštitu klime. A i koalicija sa Zelenima nakon saveznih izbora jedna je od najizglednijih opcija.
Prema onome što se može čuti iz zastupničkog kluba Unije, Laschet ima malu prednost. Pitanje je tko će uopće odlučivati o kandidaturi za kancelara. A da će se Laschet i Söder mirno sporazumjeti sve je manje vjerojatno, iako je Laschet sredinom tjedna izjavio: “Markus Söder i ja ćemo napraviti prijedlog predsjedništvima stranaka. Odlučit ćemo prema kriteriju tko ima najbolje izglede u cijeloj Njemačkoj pobijediti na izborima.” To je pak trenutno prilično uvjerljivo Markus Söder.
Može li Söder izići iz svojih bavarskih okvira i funkcionirati na čelu zemlje: to do sada nije uspjelo niti jednom bavarskom političaru
Ako to bude dovoljno za kancelarsku poziciju, konzervativci se nalaze pred ogromnim izazovima. Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel, CDU i CSU programski su oslabljeni. Savezna kancelarka Merkel ukinula je nuklearnu energiju i obavezno služenje vojnog roka. A to su zapravo bili temeljni konzervativni elementi.
Merkel je duže razdoblje svog kancelarskog mandata provela u kriznom režimu: u financijskoj i euro-krizi, izbjegličkoj politici i dobrih godinu dana u pandemiji. Njemačka sada ima velike deficite u digitalizaciji, bori se protiv rasizma i polarizacije društva i treba poboljšati mjere zaštite klime. Ovog vikenda Söder, Laschet i Merkel bit će gosti na zatvorenom sastanku čelnika zastupničkog kluba Unije – to je dobra prilika da se unese više jasnoće u raspravu oko budućeg kandidata za kancelara, piše DW.
