Tko bi mogao pokvariti sedamdeseti rođendan NATO saveza

Tko bi mogao pokvariti proslavu 70. rođendana NATO-a?
I je li taj vojni savez zaista „klinički mrtav“? Rođendanski summit Saveza koji se održava u Londonu 3. i 4. prosinca nosi sa sobom brojne izazove.

Malo je vjerojatno da je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg očekivao nekakvu ispriku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kada su se njih dvojica susreli u Parizu. Njih dvojica su prošlog četvrtka 28. 11. između ostalog razgovarali i o onoj, sada već zloglasnoj, izjavi francuskog predsjednika da je Savez „klinički mrtav”.

„Možda nam je i bio potreban poziv na buđenje”, prkosno je izjavio Macron stojeći pored šefa NATO-a na konferenciji za novinare u Parizu. Sugerirao je i to da bi Savez trebao formirati posebnu skupinu stručnjaka s ciljem da se ona pozabavi promjenom strategije NATO-a. Takav prijedlog iznijela je i Njemačka. Novi koncept bi trebao biti spreman za usvajanje do summita NATO-a 2021. godine.

Neki stručnjaci ocjenjuju međutim za DW da su sve te Macronove ideje o efikasnijoj vojnoj sili kojima je on šokirao saveznike – u stvari pogrešne. „Predsjednik Macron i ne pokušava započeti razgovore”, smatra direktor ureda organizacije Carnegie Europe Tomas Valasek. „Macron već zna što želi učiniti: resetirati odnose s Rusijom, a da SAD ima puno manju ulogu u sigurnosti Europe. S takvim stajalištima je, međutim, u manjini. A ako želi promijeniti politiku NATO-a, onda ne bi trebao bacati kamenje, već strpljivo graditi koalicije koje bi podržale francusko gledište.”

Posebno je kontroverzno Macronovo mišljenje da je terorizam, a ne Rusija, najveća prijetnja zemljama NATO-a. I da je vrijeme za približavanje Moskvi, kaže Valasek. „Za jednog predsjednika zemlje-saveznice on vrlo otvoreno izaziva nesklad.”

Tomas Valasek, inače bivši slovački veleposlanik pri NATO-u, očito nije spreman tako brzo kao Macron prihvatiti ideju da se prijetnja koju predstavlja Kremlj smanjila. „Svi u NATO-u bi željeli bolje odnose s Rusijom”, kaže Valasek, „ali većina smatra da je Moskva i dalje vrlo zainteresirana za podrivanje NATO-a i europskog sigurnosnog poretka, jer takav nered ide njoj u korist.”

Očekuje se da će čelnici na summitu po prvi put usvojiti i izvještaj o izazovima koje predstavlja rastuća vojna sila i uloga Kine. Alexander Mattelaer, viši znanstveni suradnik u belgijskom Institutu Egmont, preporučuje da se dodatno obrati pozornost na ono što se događa u Kini, a prije svega na odnose Washingtona i Pekinga. Mattelaer smatra da bi utjecaj toga na Europu i NATO mogao biti ogroman.

NATO će odgovoriti na svaki mogući napad na Poljsku ili baltičke zemlje, rekao je u utorak glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg.

“Prisutnošću snaga NATO-a u Poljskoj i baltičkim zemljama šaljemo Rusiji vrlo snažan signal – dogodi li se napad na Poljsku ili baltičke zemlje, cijeli savez će uzvratiti”, rekao je Stoltenberg uoči samita NATO-a u Londonu.

Belgijski stručnjak podsjeća da mnogi, između ostalih i bivši američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger, upozoravaju da se svijet nalazi „u predvečerju Hladnog rata”, a da istovremeno „nema nikakvog napretka u pregovorima o smirivanju političkog sukoba”.

Ako se SAD uplete u nekakav sukob s Kinom, to bi bila katastrofa za kompletan NATO, smatra Mattelaer. Odakle bi bile dopremljene obrambene snage, ako bi SAD svoju vojsku morao angažirati na nekom drugom mjestu? „To bi onda pretežno morale biti europske snage”, kaže Mattelaer. „A to je nešto što Pentagon pokušava stvoriti već zaista puno godina.”

Naravno, nitko ne zaboravlja ni naTrumpa kao čimbenik. Američki predsjednik je do sada praktično svaki sastanak NATO-a iskoristio da saveznike, a osobito Njemačku, podsjeti na njihove relativno male troškove koje imaju za obranu.

Savez je, međutim, uložio napore da se ta financijska strana u Londonu prikaže s pozitivne strane. Neke od ključnih stvari dogodile su se još prije početka summita: Stoltenberg je najavio uvođenje novog sustava financiranja zajedničkog proračuna NATO-a kojim se američki udio smanjuje za oko 90 milijuna eura, a povećava postotak sudjelovanja Njemačke u financiranju na 16,35 posto. I svi ostali saveznici – osim Francuske – složili su se da će preuzeti veći udio u financiranju proračuna NATO-a.

To prilagođavanje nema doduše nikakve veze sa stalnom svađom oko toga da bi zemlje članice NATO-a trebale iz BDP-a izdvajati dva posto za vojsku. Ipak, i glede toga, po riječima Jensa Stoltenberga, ima napretka.

„Živimo u nepredvidivom svijetu i zato moramo ulagati više u našu zajedničku sigurnost”, zaključuje Stoltenberg. Pritom su, vjerojatno, najnepredvidiviji upravo saveznici, oni koji će se okupiti za istim stolom u Londonu, na summitu NATO-a, piše DW

Donald Trump je frontalno napao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona uoči sastanka na vrhu na kojemu će se obilježiti 70 godina osnutka NATO-a i zadao svađalački ton susretu saveznika koji se održava u napetim prilikama.

Obilježavanje godišnjice moglo bi proteći u ne tako svečanom ozračju s obzirom na neslaganja u vezi sa Sirijom i s financiranjem organizacije, a Emmanuel Macron je dolio ulje na vatru ocijenivši da je savez osnovan 1949. u stanju “moždane smrti”.

I prije službenih susreta u punom sastavu, u utorak navečer u Buckingamskoj palači i u srijedu u luksuznom golferskom klubu u predgrađu Londona, američki predsjednik je kritizirao tu izjavu nazivajući je veoma uvredljivom.

– To je veoma, veoma zločesta izjava upućena 28 zemalja, dodao je na konferenciji za novinare u društvu NATO-ova glavnog tajnika Jensa Stoltenberga.

Donald Trump je rekao da je jako iznenađen izjavom Emmanuela Macrona s kojim se treba sastati u utorak i da je ona veoma opasna za Francusku.

– NATO nikome ne treba toliko koliko je potreban Francuskoj, rekao je dodajući da Francuskoj, koja teškom mukom pokušava progurati reforme golemog državnog sektora, ekonomski ne ide baš dobro.

Usto je oštro kritizirao spremnost Francuske da oporezuje velike američke tehnološke kompanije. Trumpova administracija je već zaprijetila uvođenjem carina na francuske proizvode, među kojima na sir roquefort, jogurte i pjenušce.

Domaćin susreta, britanski premijer Boris Johnson treba, rekao je njegov glasnogovornik, pozvati 29 zemalja da ostanu ujedinjene kako bi se NATO mogao prilagoditi budućim izazovima. No uvrede su počele pljuštati još prošlog tjedna.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je odgovarajući na Macronove izjave o NATO-u rekao:

– Prvo preispitaj vlastitu moždanu smrt!

Njihov je spor nastao u vezi s ofenzivom Ankare na sjeveroistoku Sirije o kojoj nije obavijestila druge članice Saveza. Dvojica predsjednika trebaju se u utorak poslijepodne sastati s Borisom Johnsonom i Angelom Merkel kako bi razgovarali o sirijskom sukobu.

Osim tog potencijalno eksplozivnog sastanka, glavnom nepoznanicom summita smatra se stajalište Donalda Trumpa. Njegov prvi istup prije početka sastanka na vrhu odredio je smjer kojim će ići drugi sudionici u svojim istupima kao lani kad je kritizirao Angelu Merkel.

Osim napada na Francusku, Trump se u 52 minute pred novinarima dotaknuo većeg broja tema, braneći Irance, kako je rekao, ubijene samo zato što su prosvjedovali, i bacio sumnju u nadu u trgovinski sporazum s Kinom rekavši da to može pričekati njegov eventualni reizbor sljedeće godine.

Donald Trump želi nastaviti pritisak na saveznike kako bi poštovali obvezu o 2%-tnom izdvajanju BDP-a za obranu do 2024. Njemačku i ostale države koje izvajaju manje nazvao je delikventima.

Republikanski milijarder se treba sastati s britanskim premijerom, za kojeg je rekao da je veoma sposoban, ali je istaknuo da se ne želi miješati u njegove izbore. Ipak je opetovao da je sklon Brexitu kojega je britanski premijer glavni promicatelj.

Trump: Kim Jong Un voli lansirati rakete

Trump je rekao da još uvijek ima povjerenja u sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una, ali primjećuje da Kim voli lansirati rakete.

– Zato ga zovem ‘Rocket Man’, rekao je Trump novinarima za vrijeme susreta s glavnim tajnikom NATO-a u Londonu. Nada se da će Kim denuklearizirati poluotok.

Sjeverna Koreja ispalila je dva projektila kratkog dometa u more sa svoje istočne obale prošlog tjedna. Najnovije testiranje smatra se pokušajem podsjećanja SAD-a na skori kraj godine i rok do kojeg Washington treba pokazati fleksibilnost u zaustavljenim pregovorima o denuklearizaciji. Sjeverna Koreja optužila je ranije u utorak SAD da pokušava odugovlačiti s pregovorima zbog američkih predsjedničkih izbora sljedeće godine.

Trump je također rekao da napreduju pregovori sa Sjevernom Korejom i Japanom o preuzimanju većih troškova za smještanje američkih vojnika u tim zemljama.

Sjeverna Koreja pristala je prošle godine platiti gotovo 500 milijuna dolara više za američku “zaštitu”, rekao je Trump i dodao da SAD traži preuzimanje dodatnih obveza.

– O tomu se može raspravljati. Može se ići u oba smjera, a imam argumente za oba, odgovorio je Trump novinarima na upit je li smještanje američkih vojnika na korejski poluotok u američkom nacionalnom interesu.

– Ako ćemo to učiniti, onda se teret treba pravednije rasporediti, rekao je Trump.

You may also like

0 comments