Stotine tisuća Kubanaca došlo je u ponedjeljak na Trg revolucije u Havani kako bi odali posljednju počast svom preminulom El Comandanteu, kubanskom čelniku Fidelu Castru, “ocu nacije” i nekadašnjoj ikoni Hladnoga rata.
Dugi redovi ljudi protežu se središnjim trgom glavnoga grada, dok strpljivo čekaju na red da dođu do memorijalnog spomenika podignutog u čast heroja nezavisnosti Josea Martija, gdje je postavljena velika crno-bijela Castrova fotografija, na kojoj je prikazan s puškom i rancem na leđima, oko koje su posloženi buketi bijelog cvijeća. Mnogi od Castrovih poštovatelja u suzama se opraštaju od svoga revolucionarnog vođe prvog dana predviđene sedmodnevne žalosti tijekom koje će se Kuba oprostiti od Castra.
Kubanski čelnik, koji je 2006. zbog zdravstvenih razloga predao vlast svom bratu Raulu, umro je u petak u 90. godini života. U subotu je kremiran, a njegova urna s pepelom trebala bi idućih par dana biti nošena diljem zemlje nakon čega će uslijediti pogreb u gradu Santiago de Cuba, iz kojega je i krenula kubanska revolucija i ustanak protiv diktatora Fulgencija Batiste, čiju je vladavinu podupirao SAD.
Fidel je praktički odstupio s vlasti nakon hitne operacije abdomena, a uzrok njegove smrti u petak nije naveden.
Mnogi Castrovi sunarodnjaci u tišini prolaze noseći cvijeće, neki od njih fotografiraju mjesto odavanja počasti svojim mobitelima, dok drugi glasno jecaju gledajući portret kubanskog vođe uokviren cvijećem. Njegova urna nije, međutim, izložena iako su se mnogi nadali da će proći pored posljednjih ostataka svog nacionalnog heroja.
Lourdes Rivera sjela je na rub pločnika i zaplakala čekajući svoj red da uđe u memorijalno zdanje. “On je otac svih Kubanaca. Moj otac je bio moj otac, no nije mi mogao dati ono što Castro jest. Dao mi je sve. Moju slobodu. Moje dostojanstvo”, kaže ova 66-ogodišnja službenica.
Tridesetšestogodišnji sveučilišni profesor Pedro Alvarez dodaje: “Znamo da je naš Comandante postao besmrtan”.
Castro, koji je 1959. poveo revoluciju kojom je svrgnut diktatorski režim uz obećanje o pravdi i jednakosti za sve, bio je jedna od središnjih političkih figura 20. stoljeća. Dok su neki u njemu vidjeli heroja socijalizma koji je omogućio besplatno školovanje i zdravstvenu zaštitu za sve, drugi su ga smatrali tiraninom čija vladavina je ekonomski osiromašila zemlju i dovela do egzodusa brojnih Kubanaca koji su bježali iz zemlje u potrazi za boljim životom.
Diljem zemlje kubanski građani pozvani su u brojnim školama, bolnicama i drugim javnom ustanovama potpisati zakletvu da će “nastaviti s revolucijom”.
Trump najavio prekid zatopljenja u odnosima
Američki predsjednik Barack Obama obišao je, u znak povijesnih promjena u odnosima, Trg revolucije tijekom svog povijesnog posjeta Kubi u ožujku ove godine, kada je kao prvi američki predsjednik od 1928. došao u posjet ovoj karipskoj naciji od 11 milijuna stanovnika.
Godine 2014. Fidelov brat i nasljednik Raul Castro proglasio je diplomatski “detant” s Obamom, koji je ukinuo neke od trgovinskih barijera. Tako je, primjerice, baš u ponedjeljak krenula i prva zrakoplovna linija koja povezuje SAD s kubanskim glavnim gradom nakon pola stoljeća prekida.
Međutim, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će zaustaviti otopljavanje odnosa ako Kuba ne poduzme korake vezano uz poštivanje ljudskih prava te ako ne otvori svoje gospodarstvo svijetu.
“Ako Kuba nije voljna ostvariti boljitak za kubanske građane, za kubansko-američke građane i za SAD u cjelini, prekinut ću sporazum”, kazao je Trump na Twitteru.
Manuel Rodriguez Oliva, 73-ogodišnji umirovljenik koji je radio u ministarstvu unutarnjih poslova, dok čeka na odavanje počasti Castru kaže da je Trump “lud i paranoičan”. “On može raskinuti odnose. Živjeli smo bez njih i tako ćemo i nastaviti”.
Raul Castro uveo je postupne gospodarske reforme u zemlji, no čvrsto se opire bilo kakvim promjenama komunističkog političkog režima na otoku.
Pripadnici oporbe se pak nadaju kako će Fidelova smrt značili i početak opsežnijih reformi.
Castro je tijekom dugogodišnje vladavine preživio više od 600 pokušaja atentata, objavili su njegovu suradnici, jednako kao i propali pokušaj invazije predvođene SAD-om u Zaljevu svinja 1092. i kubanske raketne krize iste godine.
Za sada nema promjena
Disidenti nad kojima je kubanski režim desetljećima provodio represiju izjavili su da su sretni što je diktator umro, ali su otkazali prosvjede u nedjelju.
“Ostat ćemo mirni, iako je (Castro) glavni krivac za bijedu i nedostatak političkih prava na Kubi”, kazao je dugogodišnji disident Jose Daniel Ferrer.
U američkom Miamiju, kamo su brojni Kubanci tijekom desetljeća bježali od Castrove politike, Amerikanci kubanskog podrijetla slavili su na ulicama njegovu smrt tijekom proteklog vikenda.
Komemoracije se nastavljaju i u utorak u Havani, gdje se očekuje i dolazak brojnih stranih ličnosti.
Predsjednik Ekvadora Rafael Correa, Venezuele Nicolas Maduro, Zimbabvea Robert Mugabe, Kenije Uhuru Kenyatta i Južne Afrike Jacob Zuma neki su od čelnika čiji dolazak očekuju u Havani.
No više svjetskih čelnika najavilo je da neće doći. Tako na Kubu neće otputovati američki predsjednik u odlasku Barack Obama, dok će Kanadu predstavljati
guverner David Johnston umjesto premijera Justina Trudeaua, koji je povukao svoju najavu mogućeg dolaska nakon žestokih kritika kojima je bio izložen.
Kina i Iran poslat će svoje potpredsjednike, dok će Španjolsku predstavljati bivši kralj Juan Carlos, Njemačku bivši kancelar Gerhard Schroeder a Francusku Jean-Pierre Bel, osobni izaslanik predsjednika Hollandea za Latinsku Ameriku i bivši predsjednik Senata.
Od srijede urna s Castrovim pepelom biti će tijekom četiri dana nošena diljem zemlje, prije nego li u nedjelju bude položena u zemlju u gradu na jugoistoku zemlje Santiagu de Cuba, kolijevci revolucije.
Za njegove poštovatelje s Trga revolucije, mjesta koje je kubanski čelnik često koristio za svoje višesatne govore u kojima je napadao američki imperijalizam, Fidel nije ni u čemu pogriješio. Mnogi od njih odjenuli su svoje službene odore, bilo da je riječ o školskoj djeci, vojnicima, veteranima, doktorima ili carinicima.
Za njih su gospodarski problemi zemlje izazvani desetljećima dugim američkim embargom.
“Za to što se nismo više razvili kriv je imperijalizam”, kaže suznih očiju 80-ogodišnji Augustin Fivale Hernandez, hodajući ruku pod ruku sa svojom suprugom nakon odavanja počasti umrlome nacionalnom vođi.
(Agencije)
