Pandemija i njezine ekonomske posljedice ponovo su otvorile pitanje izdanja zajedničkog duga zemalja eurozone, ovaj puta radi financiranja zdravstvene potrošnje i oporavka gospodarstva.Europske su zemlje podijeljene kao što su bile i za vrijeme dužničke krize – Njemačka, Austrija i Nizozemska zaziru od takvog poteza jer ne žele preuzimati obaveze za tuđe dugove.
Italija, Španjolska i Francuska tvrde pak da solidarnost u borbi protiv posljedica pandemije zahtijeva uspostavu zajedničkog mehanizma izdanja duga kako bi se smanjili troškovi zaduživanja. Njihov stav podupire i više od 1.100 europskih ekonomista u otvorenom pismu koje bi pod naslovom “Europske obveznice za obnovu sa ciljem otklanjanja posljedica europske zdravstvene i ekonomske krize” u ponedjeljak trebalo biti objavljeno u nekoliko europskih listova.
Među njima je i Marcello Signorelli, profesor ekonomske politike Sveučilišta u Perugi, s kojim je razgovarala njemačka novinska agencija dpa.
dpa: Zašto insistirate na euroobveznicama? Nije li Europski stabilizacijski mehanizam (ESM, fond za pomoć zaduženim članicama eurozone), dovoljan da se pomogne zemljama koje tu pomoć trebaju?
Signorelli: Euroobveznice ne bi objedinile postojeće dugove pojedinačnih zemalja-članica već bi se njima zajedno prikupljao novac za prevladavanje krize koja nas je sve pogodila.
Pritom bi se novac prikupljen euroobveznicama mogao distribuirati prema broju stanovnika zemalja članica a ne nužno prema njihovim potrebama. Drugim riječima, bez redistribucijskog učinka.
Što se pak tiče ESM-a, on je osmišljen da se pomogne zemljama koje su zbog vlastitih pogrešaka zapale u financijske teškoće. Ova situacija pogađa sve zemlje i za nju ne možete nikoga kriviti.
dpa: Ne bi li kreiranje euroobveznica bilo previše komplicirano, s obzirom na pravna ograničenja u EU poveljama?
Signorelli: Definitivno ne. Tehnički govoreći, sve se može riješiti ako postoji politička volja.
dpa: Njemačka nema problem s financiranjem duga. Prinosi na njemačke 10-godišnje obveznice zapravo su negativni. Zašto bi onda sudjelovala (u izdanju zajedničkog duga)?
Signorelli: Pomoć će na srednji do dulji rok možda trebati sve zemlje, uključujući Njemačku. Pritom bi njemački dio od izdanja euroobveznica mogao biti rezerviran i za buduće potrebe.
Općenito bih izdanje zastupao argumentom zajedničkog interesa a ne argumentom solidarnosti. Mislim da nije u interesu Njemačke, koja čini svega tri posto globalne ekonomije, da koči daljnju europsku gospodarsku integraciju a većina makroekonomista slaže se da nam je ona potrebna.
Kanclarka Angela Merkel imat će pravu priliku da je omogući (tako što će reći ‘da’ koronaobveznicama).
Nalazimo se na prekretnici u europskoj povijesti: ako zemlje eurozone ne zbiju redove danas kada im prijeti jasan vanjski šok, mogle bi ozbiljno ugroziti same temelje europskog projekta.
dpa: Italija trenutno plaća oko 1,5 posto kamata na 10-godišnje državne obveznice. Koliko bi mogla uštedjeti na kamatama izdanjem euroobveznice?
Signorelli: Mišljenja sam da bi prinos na euroobveznice mogao biti između 0,2 i 0,3 posto.
dpa: Koliko je novca potrebno?
Signorelli: Trenutno je nemoguće procijeniti iznos, no činjenica da je potreban ogroman novac (da bismo se nosili s pandemijom) dodatni je razlog da se odlučimo za tu opciju (izdanja zajedničkih obveznica). Važno je naglasiti da bi se novac (prikupljen izdanjem) koristio samo za zdravstvenu krizu i za ublažavanje negativnih posljedica pandemije i ni za što drugo.
0 comments