Tinja sukob među članicama zbog euroobveznica

I Njemačka će imati koristi
Zemlje eurozone trebale bi izdati zajedničke obveznice kako bi uz manje troškove financirale oporavak od koronakrize, poručuje jedan od potpisnika otvorenog pisma europskih ekonomista, upozoravajući da je na kocki budućnost europskog projekta.

Pandemija i njezine ekonomske posljedice ponovo su otvorile pitanje izdanja zajedničkog duga zemalja eurozone, ovaj puta radi financiranja zdravstvene potrošnje i oporavka gospodarstva.Europske su zemlje podijeljene kao što su bile i za vrijeme dužničke krize – Njemačka, Austrija i Nizozemska zaziru od takvog poteza jer ne žele preuzimati obaveze za tuđe dugove.

Italija, Španjolska i Francuska tvrde pak da solidarnost u borbi protiv posljedica pandemije zahtijeva uspostavu zajedničkog mehanizma izdanja duga kako bi se smanjili troškovi zaduživanja. Njihov stav podupire i više od 1.100 europskih ekonomista u otvorenom pismu koje bi pod naslovom “Europske obveznice za obnovu sa ciljem otklanjanja posljedica europske zdravstvene i ekonomske krize” u ponedjeljak trebalo biti objavljeno u nekoliko europskih listova.

Među njima je i Marcello Signorelli, profesor ekonomske politike Sveučilišta u Perugi, s kojim je razgovarala njemačka novinska agencija dpa.

dpa: Zašto insistirate na euroobveznicama? Nije li Europski stabilizacijski mehanizam (ESM, fond za pomoć zaduženim članicama eurozone), dovoljan da se pomogne zemljama koje tu pomoć trebaju?

Signorelli: Euroobveznice ne bi objedinile postojeće dugove pojedinačnih zemalja-članica već bi se njima zajedno prikupljao novac za prevladavanje krize koja nas je sve pogodila.

Pritom bi se novac prikupljen euroobveznicama mogao distribuirati prema broju stanovnika zemalja članica a ne nužno prema njihovim potrebama. Drugim riječima, bez redistribucijskog učinka.

Što se pak tiče ESM-a, on je osmišljen da se pomogne zemljama koje su zbog vlastitih pogrešaka zapale u financijske teškoće. Ova situacija pogađa sve zemlje i za nju ne možete nikoga kriviti.

dpa: Ne bi li kreiranje euroobveznica bilo previše komplicirano, s obzirom na pravna ograničenja u EU poveljama?

Signorelli: Definitivno ne. Tehnički govoreći, sve se može riješiti ako postoji politička volja.

dpa: Njemačka nema problem s financiranjem duga. Prinosi na njemačke 10-godišnje obveznice zapravo su negativni. Zašto bi onda sudjelovala (u izdanju zajedničkog duga)?

Signorelli: Pomoć će na srednji do dulji rok možda trebati sve zemlje, uključujući Njemačku. Pritom bi njemački dio od izdanja euroobveznica mogao biti rezerviran i za buduće potrebe.

Općenito bih izdanje zastupao argumentom zajedničkog interesa a ne argumentom solidarnosti. Mislim da nije u interesu Njemačke, koja čini svega tri posto globalne ekonomije, da koči daljnju europsku gospodarsku integraciju a većina makroekonomista slaže se da nam je ona potrebna.

Kanclarka Angela Merkel imat će pravu priliku da je omogući (tako što će reći ‘da’ koronaobveznicama).
Nalazimo se na prekretnici u europskoj povijesti: ako zemlje eurozone ne zbiju redove danas kada im prijeti jasan vanjski šok, mogle bi ozbiljno ugroziti same temelje europskog projekta.

dpa: Italija trenutno plaća oko 1,5 posto kamata na 10-godišnje državne obveznice. Koliko bi mogla uštedjeti na kamatama izdanjem euroobveznice?

Signorelli: Mišljenja sam da bi prinos na euroobveznice mogao biti između 0,2 i 0,3 posto.

dpa: Koliko je novca potrebno?

Signorelli: Trenutno je nemoguće procijeniti iznos, no činjenica da je potreban ogroman novac (da bismo se nosili s pandemijom) dodatni je razlog da se odlučimo za tu opciju (izdanja zajedničkih obveznica). Važno je naglasiti da bi se novac (prikupljen izdanjem) koristio samo za zdravstvenu krizu i za ublažavanje negativnih posljedica pandemije i ni za što drugo.

You may also like