Mandatar nove Vlade Tihomir Orešković poručio je u petak, predstavljajući zastupnicima u Hrvatskom saboru svoj program, da će glavni cilj njegove Vlade biti poboljšanje gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj i podizanje životnog standarda građana.
Citirajući izjavu američkog generala Georgea S. Pattona “Prihvatite izazov, tako da možete osjetiti draž pobjede”, Orešković je najavio da će u mandatu svoje Vlade nastojati da Hrvatska do 2020. doživi transformaciju u tri ključna područja – gospodarskom rastu, konkurentnosti i kvaliteti života. Među ciljevima spomenuo je osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od tri posto i smanjenje javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020., smanjenje deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, te povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura.
Jačanje međunarodnog položaja RH u svijetu, iskorištavanje svog potencijala članstva u EU i NATO-u, te snažna okomita i vodoravna suradnja, istaknute su kao smjernice rada buduće vlade Tihomira Oreškovića na području vanjske politike. Okomita suradnja odnosi se na srednjoeuropske zemlje Poljsku, Češku, Mađarsku i Slovačku te podupiranje inicijative Jadran – Baltik – Crno more, a vodoravna na Italiju, Austriju i Sloveniju te dalje prema zemljama istočnog susjedstva. Hrvatska mora imati snažnu ulogu u oba smjera te biti njihov integrativni faktor, navodi se u smjernicama.
Članstvo u EU potrebno je učiniti što korisnijim za RH i to djelotvornom koordinacijom državne uprave, lokalne i područne samouprave i Sabora, navodi se. Hrvatska ima posebnu odgovornost u BiH, ističe se u smjernicama, zbog konstitutivnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. RH kao potpisnica Daytnskog sporazuma mora ustrajati na potpunoj ravnopravnosti tamošnih Hrvata, koji su najbolji mogući motor europske integracije BiH i kao članica EU-a podupirati tu integraciju. Nova vlada najavljuje i jačanje veza Hrvata u dijaspori s domovinom. Kad je u pitanju priljev izbjeglica, vlada će u suradnji s drugim državama na tzv. balkanskoj ruti i EU-om zaštititi hrvatske interese. Najavljeno je i promicanje hrvatskih gspodarskih interesa i hrvatske kulture i identiteta u inozemstvu.
Ministarstvo unutarnjih poslova će prema ključnim reformama Vlade izraditi novu strategiju nacionalne sigurnosti koja će obuhvatiti odgovore na pitanja migracija, potencijalnog terorizma i ponuditi smjernice za depolitizaciju sustava.
Taj resor namjerava također uspostaviti funkcionalniju interakciju između Državnog odvjetništva i policije. U smjernicama koje su objavljene na ineternetskim stranicama Hrvatskog sabora navodi se i preustroj policije kojim će se smanjiti udio zaposlenih u upravi u odnosu na one koji rade „na terenu“. Standardizacija postupaka prijama i promicanja kadrova u svim ustrojbenim strukturama, MUP-a, te podizanje profesionalnih standarda, također je jedna od smjernica. U smjernicama za sektor MUP-a navedeni su i nulta tolerancija na nezakonito djelovanje u policiji, uspostava jasnog sustava izbora prioriteta u radu policije i inzistiranje na pojačavanju preventivnog i maksimalno proaktivnog pristupa policijskom radu, umjesto reaktivnog načina postupanja.
U smjernicama za sektor Ministarstva pravosuđa najavljen je dodatni angažman sudaca prekovremenim radom u sudovima koji imaju veće zaostatke u suđenju. Taj resor namjerava uspostaviti funkcionalniji sustav nagrađivanja i sankcija za uočenu (ne)kvalitetu u radu zaposlenih u pravosuđu i racionalizirati sustav dostave sudske pošte. Plan je i ojačati primjenu „oglednog spora“ u svrhu brže uspostave tumačenja zakona u sudskoj praksi; također, obvezatno razmatranje aktualne sudske prakse na kolegijalnim tijelima u sudovima, na mjesečnoj razini. Ministarstvo pravosuđa namjerava izmijeniti propise kako bi se osiguralo da nijedno sudačko i državnoodvjetničko mjesto ne ostane nepopunjeno dulje od šest mjeseci. Među smjernicama za to ministarstvo navedena je i obnova rada Savjeta za provedbu Reforme pravosuđa, te jačanje pravne sigurnosti.
U sjernicama za sektor uprave navedena je sustavna regulacija agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima zakonom koji bi na opći način regulirao pitanja koja se tiču razloga i kriterija njihovog osnivanja, delegiranja poslova državne uprave na te pravne osobe, funkcioniranja, zapošljavanja, financiranja, odgovornosti i nadzora nad njihovim radom. Na tom bi se propisu temeljile statusne i organizacijske promjene u tim pravnim osobama, odnosno njihovo ukidanje, spajanje i razdvajanje.
Racionalizacija prvostupanjskih tijela državne uprave pripajanjem područnih jedinica i ispostava pojedinih središnjih tijela državne uprave uredima državne uprave u županijama kao općim prvostupanjskim upravnim tijelima, također je jedna od smjernica Ministarstva uprave. U tom se sektoru namjerava uspostaviti i funkcionalni sustav obrazovanja za obavljanje poslova i za rukovođenje poslovima javne i državne uprave.
Plan je također provesti analizu složenosti poslova u javnoj upravi, izraditi kompetencijski okvir za zaposlene i utvrditi kriterije nove klasifikacije radnih mjesta, te smanjivati udio horizontalnih funkcija, a povećavati broj stručno-kreativnih poslova. U smjernicama se navodi i ustrojavanje sustava objektivnog i nepristranog ocjenjivanja javnih službenika kao temelja na kojem će biti moguće efikasnije stimulirati i/ili sankcionirati službenike kroz njihova materijalna prava i napredovanje. To ministarstvo namjerava i osigurati sredstva u državnom proračunu za nagrađivanje službenika temeljem ocjene, ograničiti broj onih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom, te omogućiti mijenjanje platnih razreda i bez formalnog napredovanja u službi.
Deset je ključnih smjernica reformske Vlade za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, među kojima su uključivanje resora vodnog gospodarstva u ministarstvo, hitna implementacija ekološki zasnovanog tzv. “zero waste” koncepta u Plan gospodarenja otpadom RH od 2015. do 2021., vraćanje starog ustroja i uloge Državnog zavoda za zaštitu prirode i proglašenje Jabučke kotline morskim područjem od mediteranskog interesa, pod posebnom zaštitom. Ključne smjernice Ministarstva zaštite okoliša i prirode također su: redefinicija sustava procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateških procjena utjecaja na okoliš (SPUO) te redefinicija sustava praćenja zagađenja okoliša iz stacionarnih izvora (monitoring emisija).
U smjernicama se navodi i izrada strategije i plana gospodarenja komunalnim muljem, revizija plana provedbe vodno komunalnih direktiva uvođenjem jasnih tehno-ekonomskih kriterija s ciljem racionalnijeg korištenja sredstava i bolje realizacije plana. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode među ključnim smjernicama ima i poticanje recikliranja, zabranu spaljivanja reciklabilnog otpada – stvaranje podloge za cirkularnu ekonomiju, reviziju sustava regionalnih centara, analizu stanja izgrađenosti, analizu ugovornih obveza, redefiniciju sadržaja i uloge u skladu s novim konceptom gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Tu su i kontrola sadržaja i provođenja Planova upravljanja javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjem te kontrola primjene njihovih Godišnjih programa zaštite (GPZ), revizija prostornih planova nacionalnih parkova koji su na popisu svjetske UNESCO baštine i u ekološkoj mreži NATURA 2000, revizija izdanih građevinskih dozvola i građevina na prostoru nacionalnih parkova. Ključne smjernice iz programa Vlade RH mandatara Tihomira Oreškovića dostavljene su u petak saborskim zastupnicima uz zahtjev za glasovanje o povjerenju Vladi.
