Home Energetika The Economist: Javni sektor Saudije nije spreman na postnaftnu eru

The Economist: Javni sektor Saudije nije spreman na postnaftnu eru

by Agencije

Nafta nije samo blagoslov nego i prokletstvo. Zbog snažne naftne industrije Saudijske Arabije ostale gospodarske grane ove zemlje su ostale nerazvijene. Planovi za okončanje ovisnosti o “crnom zlatu” su doneseni.

Hadž, hodočašće koje obavljaju muslimani iz cijelog svijeta, nije samo stvar duha i religije, nego je i veliki biznis. Putničke agencije, zrakoplovne kompanije, hoteli, restorani ali i telekomunikacijske kompanije zarađuju milijune od vjernika koji svake godine hrle u Meku. Hotelska soba u blizini centralnog svetišta muslimana, Ćabe, koje se nalazi u Meki, tako je 2012. godine koštalo oko 700 dolara – za noć. Još skuplji su luksuzni hoteli za one koji i tokom dana hadža ne žele da se odreknu komfora na koji su navikli. Čak i najobičniji suveniri kupljeni u Meki su skupi. Prostirke za molitvu također, iako su proizvedene u Kini.

Posao s vjernicima se isplati za Saudijsku Arabiju. Tijekom 2012. prihodi ostvareni za vrijeme trajanja hadža su državne blagajne Saudijske Arabije napunili s deset milijardi dolara. Ova zemlja bi mogla pružiti smještaj za mnogo veći broj gostiju. To je u ponedjeljak (25.4.2016.) nagovijestio princ Mohammed bin Salman izlažući u javnost detalje plana pod nazivom Vizija 2030. Ovaj plan predviđa aktivnosti za razvoj te zemlje nakon što se prijeđe takozvani “Peak Oil” – dakle nakon trenutka kada se rezerve nafte budu približile kraju, a svijet se okrene drugim izvorima energije. Najkasnije tada i Saudijska Arabija mora pronaći druge izvore prihoda. Na primjer kroz razvoj turizma, koji predstavlja samo djelić onoga što je planirano reformskim programom vlade u Rijadu.

“Mi u Saudijskoj Arabiji smo postali ovisni od nafte”, izjavio je princ Mohammed bin Salman: “To je opasno i proteklih godina je spriječilo razvoj brojnih segmenata društva.” Tome treba stati na kraj, navodi Bin Salman i najavljuje: “Vizija 2030 je putokaz našeg razvoja i naših ekonomskih ciljeva.” A koliko je za Saudijsku Arabiju važno da se riješi ovisnosti od nafte pokazalo se tijekom proteklih mjeseci. Otkako je u ljeto 2014. cijena barela nafte s oko 100 dolara pala na samo 35 dolara. Za zemlju koja 80 posto svojih prihoda ostvaruje prodajom nafte to predstavlja dramatičan razvoj događaja. Već je 2014. je zabilježen proračunski manjak.

Magazin Forbes tako piše: “Iako Saudijska Arabija više godina zaredom može kompenzirati minus u državnoj blagajni, bilo posezanjem za izdašnim financijskim rezervama, bilo uzimanjem kredita, vjerojatno će u slučaju niskih cijena nafte već sljedeće godine početi sa smanjenjem državnih izdataka.” Vizija 2030 Dugoročno gledano, vlada je morala izraditi novu strategiju. “Ova zemlja se, s obzirom na globalne promjene na energetskom tržištu i s obzirom na demografski razvoj, ne može više osloniti na kreiranje privrednog rasta kroz prodaju nafte i financiranje javne potrošnje”, piše revizorska i konzultantska tvrtka McKinsey u jednoj studiji. Ukoliko ovoj zemlji pođe za rukom da se reformira, onda bi i njena privreda mogla ostvariti rast – i to primjetan. Bruto unutrašnji proizvod bi u najpovoljnijem slučaju mogao sa sadašnjih 800 milijardi porasti na 1600 milijardi američkih dolara.

Vozači se i dalje mogu veseliti niskim cijenama naftnih derivata. Dogovor zemalja OPEC-a oko smanjenja eksploatacije, što bi povećalo cijene, je propao. Kakvu ulogu je odigrao Iran? (18.04.2016)
Okviri za to su postavljeni predstavljenim planom – Vizijom 2030. Saudijska Arabija bi već do 2020. godine mogla postati neovisna od nafte, priopćio je princ Bin Salman. Da bi se to postiglo potrebno je prodati investitorima mali dio, samo pet posto, vlasništva nad državnom naftnom kompanijom Saudi Aramco. Ova kompanija vrijedi od 2 do 2,5 bilijuna američkih dolara, tvrdi princ. “Čak i da prodamo samo jedan posto dionica, bila bi to najveća transakcija vrijednosnih papira na svijetu”, kaže Bin Salman.

Istodobno, Saudijska Arabija planira uspostavu investicijskog fonda u kojem bi se našlo 2 bilijuna dolara. Taj fond bi na taj način raspolagao iznosom koji odgovara vrijednosti od deset posto od ukupnih svjetskih investicija. Paralelno s tim ova zemlja mora reformirati strukturu svog gospodarstva, piše u jednoj studiji MMF-a. “Saudijska Arabija je od 2008. godine kreirala preko 2,7 milijuna novih radnih mjesta. Milijun radnih mjesta su dobili građani te države, ali većina tih poslova su bili u javnom sektoru”, piše MMF. Gledajući na duže staze, mora doći do jačanja privatnog sektora. MMF stoga predlaže reforme, prvenstveno u sektoru obrazovanja, tržišta rada, infrastrukture, ali i pružanje podrške malim i srednje velikim poduzećima, piše DW.de.

Procjene o tome koliko je Saudijska Arabija sposobna za provođenje reformi su različite. Ova zemlja se nalazi pred velikim problemima, piše magazin Economist. “Jedan od problema je slaba spremnost javne uprave i javnih službi na realizaciju navedene ambicije. Drugi problem je moć koju u svojim rukama ima razgranata kraljevska obitelj, te ultraortodoksni sloj vjerskih vođa. Oni su spremni blokiraju ono što je potrebno provesti kako bi se privukli ulagači: riječ je o reformama privatnog sektora, povećanju transparentnosti i jačanju pravne države, te poboljšanju položaja žena.” MMF je nešto optimističniji. Saudijska Arabija je do sada relativno dobro provela zacrtane reforme, tvrde u ovoj međunarodnoj instituciji. Ukoliko se primjereno pristupi novim reformama, onda bi Vizija 2030 mogla postati i stvarnost.

Related Posts