Najveći BDP na području bivše Jugoslavije, kako piše Jutarnji list, ništa nam neće značiti ukoliko ne poraste realno gospodarstvo, jer nesrazmjer između rasta BDP-a I industrije uvodi nas u spiralu teškoća ekonomskih subjekata, pri ovolikoj poreznoj presiji. Toga je svjestan I mandatar Orešković, ali I ministar financija Marić.
Prvi u ovom trenutku daje obrise proračuna, dajući smjernice kako nam deficit ne smije biti veći od 3 posto BDP-a. Uostalom, tako smo obećali vlasnicima našega duga, ali I MMF-u. Premijer Orešković se, također, danas nalazi sa predstavnicima mirovinskih fondova, pokušavajući ih umiriti od prijetnje dijela zastupnika Mosta koji su pokušali nametnuti ukidanje jedine reforme koju je ova zemlja uspješno provela, one mirovinske. Ministar Marić za to vrijeme slaže tehnički dio proračuna, pregovarajući sa ministrima, ali I stranim partnerima te tražeći način kako pojedinim sektorima, poput pojoprivrede I turizma, smanjiti dodatno PDV kako bi se ubrzala ekonomska dinamika.
Raspravlja se I o dugu koji nas pritišće, a to je dug HAC–ONC-a. Vlada planira problem duga za autoceste riješiti refinanciranjem kredita i snažnim restrukturiranjem tvrtki, a Svjetska banka joj za to nudi 1,2 milijarde eura. Restrukturiranje tvrtke koja održava autoceste moglo bi značiti odlazak iz nje i do 1000 ljudi i na kraju njezinu privatizaciju
Problem dugova za autoceste, koji iznose oko 4,3 milijarde eura, Vlada će pokušati riješiti refinanciranjem kredita i restrukturiranjem tvrtki koje upravljaju autocestama. U HDZ-u su to predlagali i dok su bili u oporbi i dok je bivša Vlada taj problem pokušavala riješiti prvo davanjem autocesta u koncesiju, a zatim privatizacijom HAC- ONC-a kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO). U oba je slučaja namjera bila da se jednokratnim uplatama koncesionara ili novcem od IPO-a pokrije dio duga HAC-a i ARZ-a, piše Josip Bohutinski u Večernjem listu.
Novi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković potvrđuje ovih dana da nije odustao od onoga za što se zalagao dok je bio u oporbi i najavljuje, kako kaže, snažno restrukturiranje tvrtki koje upravljaju autocestama s ciljem smanjenja rashoda i povećanja prihoda. Isto tako najavljuje da će s tim planom restrukturiranja na tržištu kapitala tražiti reprogramiranje kredita. Vlada još nije definirala na koji način će točno provesti to refinanciranje i restrukturiranje, no Svjetska banka joj nudi povoljan kredit od 1,2 milijarde eura za refinanciranje dijela dugova za autoceste, ali pod uvjetom snažnog restrukturiranja HAC- ONC-a, o kojem ministar Butković i govori. A to snažno restrukturiranje u konačnici bi moglo dovesti do privatizacije te tvrtke, no ne kroz IPO, kao što je to planirala bivša Vlada, koja je zbog toga na tu tvrtku namjeravala prebaciti upravljačka prava na autocestama. Time bi prihod od cestarine išao HAC- ONC-u. Vlada pak razmatra privatizaciju tvrtke koja samo održava autoceste i obavlja naplatu cestarine za HAC i ARZ i kojoj bi te tvrtke za tu uslugu plaćale naknadu. Prihodi od cestarine bi išli HAC-u i ARZ-u koji bi onda njima vraćali kredite. Snažno restrukturiranje HAC- ONC-a značilo bi odlazak popriličnog broja ljudi iz te tvrtke.
Koliki će taj broj biti, ovisi ponajprije o tome hoće li se uvesti vinjete ili ne. Bude li studija koja se izrađuje pokazala da su vinjete dobro rješenje, da će prihodi od cestarine njihovim uvođenjem rasti, onda bi iz HAC- ONC- a moglo otići, doznajemo, i do 1000 ljudi. Time bi se drastično srezali i rashodi. Ta tvrtka trenutačno ima oko 2800 zaposlenih, a uvođenjem vinjeta u prvom redu bi se pojavio višak blagajnika na naplati cestarine. Vlada namjerava HAC-u vratiti 20 lipa od trošarina na gorivo kako bi lakše vraćao kredite. HAC je do 2012. dobivao 60 lipa iz cijene litre goriva, a tad mu je bivša Vlada to srezala na 20 lipa. U tadašnjoj Vladi su mislili da HAC-u neće trebati svih 60 lipa jer su planirali monetizaciju duga za autoceste. Stoga su po 20 HAC-ovih lipa preraspodijelili na Hrvatske ceste i HŽ Infrastrukturu.
