Teorije tajnih planova obilaze Hrvatsku, kako bi bilo zbrojati dva i dva?!

Komentar
Nakon što je američki veleposlanik izjavio za Poslovni dnevnik kako ruski kapital ima tendenciju zloupotrebljavati svoj položaj, ionako rusofobna politička scena u Hrvata počela je pokazivati izrazito bujnu maštu.

Teoretičari tajnih planova i publicist senzacija, naime, nisu mogli stati samo na lovu trojanskih konja među udioničarima u Fortenova grupi jer ih je u tome spriječila jedna recentna objava Financial Timesa. Naime, poznato je kako Sberbanka drži 39 posto udjela u Fortenova grupi, a ruska VTB banka 7.5 posto udjela.

Ovaj ugledni list objavio je kako ruska središnja banka prodaje kontrolni udio u Sberbanku ruskom Ministarstvu financija.

Rusi će ovladati Fortenova grupom, ma ne Rusi, Vladimir Putin, odnosno njegova klika, osobno, šire se price po društvenim mrežama. A novinari koji tendiraju biti ozbiljnima ovaj posao smatraju dijelom učvršćivanja Putinove vječne vladavine u Rusiji, zato što ovim poslom 46.5 posto strateške hrvatske korporacije dolazi pod kišobran ruske države.

Kao, do sada nije bila, a autor ovih redaka će se praviti kako ovo ne prigovaraju upravo oni na hrvatskom javnom spektru koji su zagovarali intervenciju putem koje je Agrokor postao Fortenova, ali i oni koji su veliki protivnici privatnog kapitala, ili barem njegovog utjecaja, u strateškim korporacijama. Ili smo možda nekada odbijali saudijsku naftu zato što je Aramco bio u vlasništvu države, odbili struju iz Krškog zato što su tvrtke koje upravljaju nuklearkom javne? Možda bismo trebali minirati Pelješki most zato što je za radove garanciju dala kineska državna banka? Ako je tako, pozdravljam želju za širokim spektrom privatizacija.

No, vratimo se mi na ovu važnu temu. Jer, posve je poznato kako Putin i njegova oligarhija nemaju  drugih briga nego li se baviti hrvatskom ekonomijom.

Cijena transakcije prava sitnica, oko 3 000 milijardi ruskih rubalja, koji će biti uplaćeni u fond, koji se osniva nakon što je novi ruski premijer Mihail Mišutin obećao više socijalnih programa (povećanje majčinskog kapitala). Majčinski bi kapital, kako je rekao Vladimir Putin, odmah nakon ostavke bivšeg premijera Dimitrija Medvedeva, trebao iznositi oko 4 000 milijardi rubalja.

Ova je transakcija bila prigoda upitati dobrog poznavatelja prilika u Rusiji, ruskog studenta i stručnjaka za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Puli, dr. sc. Branimira Vidmarovića, o čemu se ovdje radi.

Prvenstveno me je zanimalo je li tih 125 milijardi američkih dolara, koliko će vrijediti transakcija, koja će se dovršiti, prema pisanju Financial Timesa, do početka 2022. Godine, novac ruskih poreznih obveznika?

“Uvjetno rečeno da, ali bilo bi pogrešno reći kako se radi o novcu prikupljenom iz poreza. Naime, Ministarstvo financija platit će ovu transakciju iz fonda koji se puni od prodaje prirodnih resursa, energenata, a centralna banka će dio dobivenih sredstava uplatiti u proračun a drugi dio iskoristiti za krpanje svojih rupa”, kaže Vidmarović.

Kao razloge ovakvog posla Vidmarović vidi dugogodišnji spor Sberbanke i središnje banke konfliktu zbog sustava plaćanja. “Sber je razvio svoje rješenje a Nacionalna banka ga primorava da koristi njihovo. Ministarstvo financija ovom akvizicijom rješava te nesuglasice. Naime, Nacionalna banka prodaje udio jer kao regulator ne dobiva dividende. K tome je na gubitku zbog sanacije drugih banaka. Zato su odlučili prodati loš aktiv”, napominje moj sugovornik.

You may also like

0 comments