Tečaj eura nestabilan zbog potresa u njemačkoj koaliciji

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale jer ulagače zabrinjava novi pad kineskih burzovnih indeksa, dok tečaj eura znatno oscilira zbog nove nesigurnosti na njemačkoj političkoj sceni.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,15 posto, nakon što je prošloga tjedna izgubio oko 2 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 1,5 posto. Na početku novog tjedna na burzi u Šangaju cijene su dionica ponovno oštro pale, nakon što su u petak porasle više od 1 posto, što je, pokazuje se, bila samo tehnička korekcija na više nakon pada prethodnih dana.

Pritisak na kineska tržišta posljedica je nešto slabijih nego što se očekivalo pokazatelja iz kineskog gospodarstva o proizvodnim aktivnostima i izvozu, ali još i više neizvjesnosti u vezi trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine. Krajem ovoga tjedna, 6. srpnja, Washington bi mogao aktivirati carine na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, što bi moglo izazvati protumjere Pekinga.

Rizik od trgovinskog rata nalazi se pred ključnom točkom jer se bliže rokovi za implementaciju carina, kažu analitičari. Ističu i to da bi, premda bi utjecaj tih prvih carina trebao biti ograničen, uvođenje tih carina moglo izazvati protumjere, a potom eskalaciju sukoba. „Nije ključni rizik to što bi predsjednik SAD-a Donald Trump mogao realizirati svije prijetnje o carinama, nego to što bi dulje razdoblje trgovinskih nesigurnosti moglo pritisnuti gospodarsku aktivnost. Iz dosadašnjih pokazatelja još se, doduše, ne može izvući takav zaključak sa sigurnošću, no zloslutni podaci se akumuliraju”, pišu analitičari JPMorgan banke u bilješci klijentima.

Od početka svibnja SAD i Kina održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor. A nakon snažnog rasta prošloga tjedna, jutros su cijene nafte pale jer je predsjednik Trump putem Twittera objavio da je Saudijska Arabija spremna povećati proizvodnju. To je kasnije, doduše, demantirano od strane Bijele kuće i saudijske novinske agencije, no ulagači su oprezni.

Stranke demokršćanske Unije CDU/CSU postigle su u ponedjeljak navečer kompromis oko izbjegličke politike, čime je okončana višetjedna kriza koja je prijetila raspadom stranačke unije, a time i njemačke Vlade.

“Drago mi je da smo postigli održivi kompromis oko izbjegličkog pitanja i ovaj kompromis mi dopušta da ostanem na poziciji ministra unutarnjih poslova”, rekao je nakon višesatnog sastanka predsjedništva Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) predsjednik CSU-a Horst Seehofer. Sporazum predviđa stvaranje tzv. tranzitnih centara u blizini njemačko-austrijske granice, kamo bi bili smješteni izbjeglice i tražitelji azila koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije. Iz tih bi centara izbjeglice bile vraćene u zemlje u kojima su po prvi put registrirane.

To je bio i glavni zahtjev ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera, koji je prošle noći nakon višesatnog sastanka predsjedništva CSU-a prijetio ostavkom na sve položaje. Kancelarka Angela Merkel odbijala je jednostrane poteze Njemačke zahtijevajući prvo dogovor s europskim partnerima, zbog čega se rasplamsala kriza unutar Unije CDU/CSU, koja je prijetila raspadom Unije, a time i savezne Vlade.

Merkel smatra da je postignuti kompromis “u duhu dogovora s europskim partnerima”. Ona je proteklog tjedna na samitu EU-a postigla dogovor s većinom zemalja članica, no do večerašnjeg kompromisa Seehofer je taj dogovor ocjenjivao kao nedostatan. Tijekom večeri bi trebao biti održan i sastanak koalicijskog odbora, kojem bi prisustvovali i predstavnici Socijaldemokratse stranke Njemačke (SPD), koja s Unijom CDU/CSU na saveznoj razini tvori vladajuću većinu. SPD je najavio otpor nekim točkama iz dogovora.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala za 1,06 dolara, na 78,70 dolara, nakon što je prošloga tjedna porasla više od 5 posto. Na američkom je tržištu, pak, nakon prošlotjednog rasta za 8 posto, jutros cijena barela pala 95 centi, na 73,20 dolara.

Na valutnim je tržištima, pak, u fokusu ulagača jedinstvena europska valuta, što je posljedica neizvjesnosti na njemačkoj političkoj sceni nakon vijesti da je tamošnji ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer zbog neslaganja s migracijskom politikom ponudio ostavku na tu, kao i na dužnost šefa bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), koalicijskog partnera kancelarke Angele Merkel.

Ta je vijest prvo potaknula rast tečaja eura, no kako taj potez Seehofera dovodi u pitanje koalicijsku vladu, euro je kasnije oslabio. Tako se njegov tečaj trenutno kreće oko 1,1650 dolara, oko 0,3 posto ispod razine na kojoj je bio u petak na zatvaranju tržišta. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, pa se cijena dolara kreće oko 111 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 110,75 jena.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 94,72 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 94,66 bodova.

Komentirao je to u Studiju 4 HRT-a bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač

Kovač je rekao da su koalicijski partneri CDU i CSU postignuli sporazum koji predviđa stvaranje tzv. tranzitnih centara u blizini njemačko-austrijske granice, kamo bi bili smješteni izbjeglice i tražitelji azila koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije. Iz tih bi centara bili vraćeni u zemlje u kojima su prvi put registrirani.

Ako neke zemlje odbiju prihvatiti migrante ili tražitelje azila nakon što Nijemci utvrde da to ne mogu tražiti u Njemačkoj, vraćali bi ih u Austriju. No, pitanje je kako će Austrija na to reagirati. Već su se javili političari koji oštro prosvjeduju zbog takva sporazuma koji je očito napravljen bez Austrije, rekao je Kovač.

Istaknuo je da je Njemačkoj vrlo važno, kao i cijeloj Europskoj uniji, da se situacija stabilizira. Ova kriza pokazuje da nitko ne može sam nametati rješenja unutar Europske unije, naglasio je.

You may also like

0 comments